ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Najnovija knjiga eseja "Napast nedužnosti" francuskog romanopisca i esejiste Pascala Brucknera u prijevodu Višnje Machiedo i u izdanju Nakladnog zavoda Matice hrvatske predstavljena je danas u muzeju
Mimara.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Najnovija knjiga eseja "Napast nedužnosti"
francuskog romanopisca i esejiste Pascala Brucknera u prijevodu Višnje
Machiedo i u izdanju Nakladnog zavoda Matice hrvatske predstavljena je
danas u muzeju Mimara. #L#
Brucknerovo djelo tiskano je u Francuskoj u 60 tisuća primjeraka i
dobilo je jednu od najprestižnijih nagrada za esej - Nagradu Medicis.
Govoreći o najznačajnijim mjestima u Brucknerovoj knjizi dr. Žarko
Paić uz ostalo je ustvrdio da je to zbirka raznorodnih eseja u kojima
autor progovara o aktualnim temama na kraju stoljeća u vremenu u
kojemu je suvremeni čovjek uživalac potpune slobode nesiguran u svojoj
egzistenciji.
Neke eseje francuski autor posvetio je i ratu u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini, ukazavši pritom na ravnodušnost Europe prema tome ratu u
kojemu se, po Brucknerovu sudu, krvnik pojavljuje u ulozi žrtve.
Drugi predstavljač i poznavatelj Brucknerova opusa Dražen Katunarić
je istaknuo da Bruckner u toj knjizi u svojstvu filozofa suvremenosti
nastoji našu epohu pedstaviti kroz punoću, prazninu, nemir, žar,
razočaranje i bijedu.
Katunarić ističe da je knjiga "Napast nedužnosti" nesmiljena okrutna
analiza zapadnoga individualizma, kao stupa moderne demokracije koja,
po mišljenju autora, u posljednjem stadiju završava uništenjem same
individue. Autor se pozabavio s dvije teme, koje označavaju modernog
pojedinca, infantilizacija i viktimizacija.
Po Bruckneru, infantilizacija je jedna vrst oslobađanja od kulture
krivnje, koju je sa sobom donijelo kršćanstvo. Drugi fenomen,
viktimizacija, je dramatična posljedica infantilizacije odnosno
grčevita borba čovjeka da se domogne 'patetičnoga statusa žrtve'.
Govoreći o onom dijelu Brucknerovih tekstova koji se odnose na retoriku
žrtve, autor pokazuje da ta retorika može voditi u ludilo, što se pokazalo
i na primjeru srpske propagande u ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Po njemu, oslobađanje čovjeka od svih stega i zabrana uključuje i onu
krajnju slobodu, a to je sloboda ubijanja, ističe Katunarić.
Autor Pascal Bruckner uz promociju svoje knjige govorio je o totalitarnim
sustavima 20. stoljeća, o komunizmu i nacizmu, označivši ta dva
totalitarizma - prvi kao govor obespravljenih, a drugi kao govor krvnika.
Istaknuo je dijabolički prijelaz po kojemu krvnik postaje žrtva, a upravo
se takav primjer dogodio u već spomenutom ratu u Bosni i Hercegovini. Pravdu
je Bruckner ocjenio kao prekid svake osvete, a demokraciju kao borbu protiv
agresije i zloće koja postoji u ljudskoj prirodi i koju treba obuzdati.
(Hina) ta do
091602 MET may 97
(Hina) ta do