SVETA MISA U ERNESTINOVU

ERNESTINOVO, 25. svibnja (Hina) - U organizaciji UNTAES-a i općine Ernestinovo, danas je 400 Ernestinovčana bilo na svetoj misi u svom selu, koja je služena u srušenoj crkvi Presvetoga Trojstva. Ta crkva danas slavi svoj crkveni god, a bio je to prvi organizirani posjet Ernestinovčana svom selu. Nažalost, stanovnicima sela nije bio dopušten ulazak s osobnim automobilima, već s autobusima, a niti je bio dopušten obilazak sela, istaknuo je načelnik općine Ernestinovo Ladislav Ferenc. #L# Svetu su misu služili velečasni Đurica Pardon, iz osječke donjogradske župe Preslavnoga imena Marijina i đakon Vinko Kalman. "Došli smo u miru, premda su nam srca puna boli i patnje proživljene kroz dugih šest godina progonstva", kazao je velečasni Pardon, dodajući da i pored toga "svoju dušu i misli treba očistiti od svake mržnje". Ernestinovačka crkva Presvetoga Trojstva izgrađena je 1973. godine, a 1975. posvetio ju je tadašnji biskup đakovačko-srijemski msgr. Ćiril Kos. Zvonik je prvi put zazvonio za Uskrs 1991. godine. Crkva je posve uništena u agresiji iste godine, kada je osim što je pogođena granatama, do temelja minirana i devastirana. U Ernestinovu je inače prije rata živjelo 1500 stanovnika, najvećim dijelom Hrvata. Danas u tom selu živi 400 mještana, među kojima je 150 Srba iz drugih dijelova Hrvatske. Selo je gotovo u cijelosti uništeno, kazao je Ferenc dodavši da je završena kategorizacija kuća te da je obnova započela na 14 objekata, a očekuje se nastavak obnove drugih objekata. Tijekom obrane sela poginulo je 29 Ernestinovčana, a troje se još uvijek vode kao nestali. U progonstvu je umrlo 80 mještana, podsjetio je načelnik općine Ernestinovo. U ernestinovačkom parku bila je poznata kolonija kipara i galerija s oko 600 djela - slika i skulptura, koje su pokradene. Već je u planu gradnja nove galerije, za što je Osječko-baranjska županija osigurala novac, rečeno je. Današnji posjet selu za mnoge je Ernestinovčane bio bolan, jer su prvi put vidjeli kako im izgleda selo i kuće. Pred srušenom crkvom mnogi su zaplakali, ali i ponosno rekli da je to njihovo te da "će se vratiti i izgraditi i novu crkvu i selo". Mnogi su Ernestinovčani danas u posve uništenoj crkvi tražili neke ostatke koje su kao uspomenu ponijeli kućama. "Ovaj komadić cigle dio je uspomene na vrijeme kada smo na blagdan Svetoga Trojstva blagovali, kada su nam kuće bile pune gostiju i veselja", kazao je Ivan Bukovac. Ernestinovčani su poslije svete mise otišli do seoskog groblja. Budući da cijelo groblje nije deminirano, već samo jedna staza, mještani nisu mogli do grobova svojih najmilijih, nego su kod križa na groblju izmolili molitvu za sve poginule, nestale i za svoje najmilije. "Teško mi je što ne mogu do groba svoje supruge, a tako je blizu" suznih je očiju rekao Pero Čutura, koji već šest godina u progonstvu živi u Domu starih u Osijeku. Nakon dolaska u Osijek, Ernestinovčani su na središnjem groblju kod Glavnog križa zapalili svijeću u znak sjećanja na sve one do čijih grobova još uvijek ne mogu. (Hina) vs db 251449 MET may 97