RIM, 16. svibnja (Hina/AR) - U Italiji su u tijeku pripreme za velike ustavne reforme oko kojih će se, čini se, teško postići konsenzus, no koje će ipak trebati provesti nakon što se okonča parlamentarna procedura i usvoji prijedlog
reformi potkraj lipnja te kada prijedlog, kako se očekuje, konačno bude prihvaćen na referendumu ovoga ljeta.
RIM, 16. svibnja (Hina/AR) - U Italiji su u tijeku pripreme za velike
ustavne reforme oko kojih će se, čini se, teško postići konsenzus, no
koje će ipak trebati provesti nakon što se okonča parlamentarna
procedura i usvoji prijedlog reformi potkraj lipnja te kada prijedlog,
kako se očekuje, konačno bude prihvaćen na referendumu ovoga ljeta.
#L#
Glede pitanja koje trenutačno izaziva najveći interes na talijanskoj
političkoj sceni ovog se tjedna izjasnilo dvodomno parlamentarno
povjerenstvo zaduženo za pripremu ustavnih reformi, čiji je
predsjednik Massimo D'Alema (ujedno i čelnik najjače vladine stranke -
Demokratske stranke ljevice-PDS), podnio prijedlog ustavnih promjena.
Prijedlog je odmah naišao na protivljenje oporbe. Sjeverna liga
Umberta Bossija najavila je da će i dalje bojkotirati rad povjerenstva
za pripremu reformi, a skupina oporbenih stranaka desnoga centra,
nazvana Pol za slobode, na čelu sa Silvijom Berlusconijem, smatra da bi
promjene trebale ići u smjeru polupredsjedničke države, nešto slično
ustroju kakav ima Francuska. Kako se predviđa, parlament bi do konca
lipnja treba raspraviti i usvojiti predložene promjene, a oporba drži
da bi mogla sa svojim prijedlogom "tući" skupinu vladinih stranaka.
Prema prijedlogu dvodomnog parlamentarnog povjerenstva i njegova
čelnika D'Aleme, premijera i njegovu stranačku većinu bi trebali
izravno izabrati birači. Predsjednika vlade ne bi, dakle, više
imenovao šef države kao što je to slučaj sada i ne bi trebao dobiti
povjerenje parlamenta. Međutim, on bi imao mogućnost tražiti od
parlamenta njegovo raspuštanje na temelju vlastitog prijedloga i uz
naznaku tko će ga na premijerskom mjestu zamijeniti.
Broj parlamentaraca bi trebao biti znatno smanjen, a uloge dvaju
domova izmijenjene. Umjesto sadašnjih 630, zastupnika bi trebalo biti
400, dok bi senatora umjesto 315 trebalo biti samo 200. Po novom
prijedlogu jedino bi Zastupnički dom mogao glasovati o povjerenju
vladi te bi jedino taj dom mogao donositi zakone, za razliku od
dosadašnje prakse u kojoj su tu funkciju imala oba doma. Senat bi se
trebao baviti ustavnim reformama, imenovanjima Ustavnog suda itd., a
senatore bi se biralo proporcionalnim sustavom.
Predviđa se jaka federalizacija zemlje u okviru koje bi regije imale
svu vlast koja nije Ustavom određena državi. Regije bi imale određenu
fiskalnu autonomiju te bi samostalno usvajale svoje izborne zakone,
dok bi općine dobile još veću autonomiju.
To su osnovne izmjene koje se predlažu u političko administrativnom
sustavu, a uz njih se predviđaju i reforme sudske vlasti. Bitka oko
ustavnih reformi će biti vrlo oštra, pri čemu će oporba nastojati
skupinu vladinih stranaka staviti u manjinu. Ustavne su reforme
neophodne, jer se, posebno na sjeveru Italije, pojavljuje sve veća
volja za otcjepljenjem od juga zemlje. Stanovnici na sjeveru drže da
su izrabljivani i da su preopterećeni porezima.
Nedavni pokušaj pobune u Veneciji odraz je određenoga stanja, a
kakvo je ono možda najbolje govori činjenica da su venecijanski
poduzetnici prikupili novac za plaćanje odvjetnika koji će braniti
osmoricu separatista uhićenih 9. svibnja na Trgu Sv. Marka. Proces
protiv njih trebao bi započeti 21. svibnja, a mogli bi biti osuđeni i
na doživotni zatvor zbog napada na jedinstvo države. S druge strane,
mnogi ih na sjeveru proglašavaju domoljubima, dakako regije Veneto.
Hoći li ustavne reforme smiriti "pobune" na sjeveru? Bossi je
očigledno ocijenio da je D'Alema regijama ponudio premalo, premda je
davanje fiskalne slobode i stvaranje vlastitih izbornih zakona zapravo
mnogo, te najavljuje nastavak već proklamiranog programa odcjepljenja.
(Hina) st br
161219 MET may 97
(Hina) st br