HELSINKI, 19. ožujka (Hina/Reuter) - Ovotjedni američko-ruski sastanak na vrhu zadnji je u nizu summita čiji je cilj nekoć bilo ublažavanje napetosti između supersila, a danas je to poboljšanje međusobne suradnje.
HELSINKI, 19. ožujka (Hina/Reuter) - Ovotjedni američko-ruski sastanak
na vrhu zadnji je u nizu summita čiji je cilj nekoć bilo ublažavanje
napetosti između supersila, a danas je to poboljšanje međusobne
suradnje. #L#
Američki predsjednik Dwight Eisenhower i ruski Nikita Hruščov
pokrenuli su niz sastanaka 1959. godine, a nakon toga američki i
sovjetski šefovi država susretali su se širom svijeta sve do raspada
Sovjetskog Saveza, čime su američko-sovjetski summiti postali
američko-ruski.
Summit u Helsinkiju bit će jedanaesti susret američkog predsjednika
Billa Clintona i ruskog Borisa Jeljcina.
Nakon pada berlinskog zida i okončanja hladnog rata, prvi
američko-sovjetski susret bio je sastanak predsjednika Georgea Busha i
Mihaila Gorbačova na jednom brodu nedaleko Malte. Oni su dogovorili
ubrzanje pregovora o smanjenju strategijskog nuklearnog naoružanja i
konvencionalnih snaga u Europi.
U ljetu 1990. Gorbačov je posjetio Washington, a rujan iste godine
obilježen je susretom dvojice državnika u Helsinkiju. Tu se pokazalo
američko-sovjetsko jedinstvo prema krizi u Perzijskom zaljevu nakon
što je Irak izvršio invaziju na Kuvajt. Bio je to zlatno doba suradnje
velikih sila.
Bush i Gorbačov susreli su se u rujnu iste godine na marginama
summita tadašnje Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji
(KESS), te ponovno razmotrili krizu u Zaljevu.
Potpisivanje sporazuma o smanjenju strategijskog naoružanja dvojica
državnika najavili su u srpnju 1991. u Londonu.
U veljači 1992. Bush i Jeljcin održali su prvi sastanak na vrhu nakon
raspada Sovjetskog Saveza, te objavili zajedničku izjavu prema kojoj
dvije zemlje više ne gledaju jedna na drugu kao na "potencijalne
protivnike".
Dvojica državnika susrela su se još dva puta, a prvi sastanak
Jeljcina i novoizabranog Clintona održan je u travnju 1993. u
kanadskom Vancouveru. Clinton je prigodom tog susreta najavio pomoć
SAD-a Rusiji od 1.6 milijarde dolara kako bi se potakle ruske
gospodarske i demokratske reforme.
Nakon još jednog susreta te godine, Clinton je prvi sastanak s
Jeljcinom u Rusiji imao prigodom svoje prve turneje po europskim
zemljama početkom 1994. godine. Pritom je dao potpuru ruskom
predsjedniku i reformatorima čiju su stabilnost pokušali uzdrmati
komunisti i ultranacionalisti.
Te godine na novom sastanku, Clinton pokazuje želju za poslovnim
kontaktima s Rusijom, a na trećem službenom summitu krajem 1994.
godine potpisano je "partnerstvo u cilju gospodarskog napretka", te je
pokazana obostrana želja za kontrolom neširenja oružja za masovno
uništenje.
Prve nesuglasice pokazale su se u Moskvi prigodom proslave pedesete
obljetnice pobjede nad nacizmom a ticale su se prodaje ruskih
nuklearnih reaktora Iranu. Rusija je tom prigodom prihvatila
pristupiti NATO-ovom programu suradnje Partnerstvo za mir.
Na sastanku u Halifaxu sredinom 1995. godine, na marginama susreta
Sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), Jeljcin je
zatražio prijem u tu organizaciju.
U listopadu iste godine, Jeljcin i Clinton najavili su sporazum o
suradnji u ostvarivanju mirovnog sporazuma za BiH.
Tijekom 1996. dva su se državnika susrela dva puta: u Egiptu, te u
Moskvi kada su i jedan i drugi bili u pred ključnim pitanjem - biti
ponovno izabran ili ne. Jeljcin je dobio novi mandat u srpnju, a
Clinton u studenom.
(Hina) maš dh
190804 MET mar 97
(Hina) maš dh