HRVATSKA VLADA - O SUSTAVU KONTROLE CIJENA

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici utvrdila i u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o sustavu kontrole cijena, te Konačni prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina. Prihvaćena je i Uredba o postupku nabave roba i usluga i ustupanja radova, koja će biti na snazi do prihvaćanja zakona koji je u izradi i kojim će se na cjelovit način urediti ta problematika kako bi rješenja bila transparentna i u funkciji razvoja nacionalnog gospodarstva. #L# Osnovna značajka u području formiranja cijena njihovo je formiranje prema uvjetima tržišta, a izravna kontrola provodi se samo iznimno u zakonu određenim slučajevima. Ministar gospodarstva Davor Štern istaknuo je kako predloženi zakon ne znači vraćanje mehanizama utjecaja države na cijene, te dodao kako i u zemljama tržišnog gospodarstva postoje mehanizmi kontrole cijena poglavito za, kako je kazao, "osjetljive proizvode". Podsjetio je da je u Hrvatskoj na snazi Zakon o sustavu kontrole cijena, te da su do danas svega dva puta primjenjene odredbe o kontroli cijena. Bilo je to, naveo je Štern, 1991. za cijenu kruha i prošle godine za cijene naftnih derivata. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro naglasio je kako državi nije namjera uplitati se u politiku cijena. Određeniji je bio premijer Zlatko Mateša, najavivši da će Vlada zajedno s nadležnim institucijama za mjesec dana izraditi mjere kojima će uvesti reda u trgovini. "Odzvonit će raznim nelegalnim trgovinama po tržnicama i švercu", poručio je premijer Mateša, opetujući da će mjere biti rigorozne. Uz usklađivanje sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom na dodanu vrijednost, temeljna je odrednica Konačnog prijedloga zakona o porezu na promet nekretnina to što porezna stopa ostaje na razini pet posto, ali proširuje se porezna osnovica, pa će se tako porez plaćati i na nasljeđene i darovane nekretnine, kazao je ministar financija Božo Prka. Vlada je na sjednici prihvatila i Uredbu o postupku nabave roba i usluga, obzirom da sadašnjoj rok važenja istječe 31. ožujka. Ministar financija Božo Prka kazao je kako su novom Uredbom pitanja nabavka roba i usluga i ustupanja radova uređena kombinacijom rješenja u sadašnjoj Uredbi i odredbama u nacrtu zakonskog prijedloga o toj problematici, koji će uskoro biti upućen u saborsku proceduru. Temeljem Uredbe naručitelj provodi javno nadmetanje za nabavku roba, usluga i ustupanju radova. Obveza mu je između ostaloga javno objaviti početak nadmetanja u domaćem tisku, a za vrijednost usluge veće od šest milijuna kuna, te za nabavku roba i ustupanju radova u vrijednosti većoj od 12 milijuna kuna i u odgovarajućem međunarodnom glasilu. Domaći ponuditelji roba mogu koristiti nacionalnu povlasticu u svoti do 15 posto svoje ponuđene vrijednosti robe, ali nikako više od stope uvozne carine, poreza i pristojbi koje se plaćaju uvozom iste robe. Domaći ponuditelj mora dokazati da njegova ponuđena proizvođačka cijena uključuje najmanje 30 posto domaće vrijednosti. Kada je riječ o domaćim ponuditeljima čije su ponude u svemu izjednačene, prednost ima onaj čija ponuda sadrži veći postotak domaće vrijednosti. Kako se čulo u raspravi o toj Uredbi prilikom primjene nacionalnih povlastica uzet će se u obzir sve obveze koje je RH prihvatila međunarodnim ugovorima i sporazumima. Govoreći o Uredbi, premijer Zlatko Mateša kazao je kako je ona osnova za rješavanje čitave problematike kao i za izradu zakona u kojem moraju biti razrađena sva sada još uvijek otvorena pitanja. "Ustrajat ćemo na tome da se nacionalna povlastica definira na način da bude u funkciji razvoja nacionalnog gospodarstva", zaključio je Mateša. Na današnjoj sjednici Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o potvrđivanju Verbalnih nota između vlada Hrvatske i Japana i Ugovora o preuzimanju i reprogramiranju dugova po osnovi Pariškog kluba. Ministar Prka kazao je kako 80 posto ukupnog hrvatskog duga iznose dugovanja po osnovi reprogramiranih dugova koje je Hrvatska preuzela iz bivše države, a najviše isnose dugovi prema Pariškom i Londonskom klubu. Ističući kako je dobro što je ministar ponovio te postotke, premijer Mateša je kazao kako se "onima koji u predizbornim kampanjama govore o prezaduženosti države, treba odgovoriti kako je to posljedica", kako je kazao, "njihovih briljantnih poslovnih poteza". Tom u prilog potpredsjednik Škegro naveo je da, primjerice, reprogramirani dug, koji Hrvatska treba vratiti, za propalu tvornicu Glinice u Obrovcu iznosi 70 milijina dolara. Vlada je devetorici razvojačenih nezaposlenih hrvatskih braniteljima darovala poljoprivredno zemljište. (Hina) sšh ds 271702 MET mar 97