MOSKVA, 6. ožujka (Hina/AP/AFP) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u četvrtak je u godišnjem obraćanju naciji na unutrašnjopolitičkom planu najavio velike promjene u vladi i obećao široke reforme koje bi Rusiju trebale izvući iz teške
gospodarske krize, dok je u pogledu vanjske politike ponovno naglasio svoje protivljenje širenju NATO-a, ali i najavio "novi poticaj" rusko-američkim odnosima na predstojećem summitu s američkim predsjednikom Billom Clintom u Helsinkiju.
MOSKVA, 6. ožujka (Hina/AP/AFP) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u
četvrtak je u godišnjem obraćanju naciji na unutrašnjopolitičkom planu
najavio velike promjene u vladi i obećao široke reforme koje bi Rusiju
trebale izvući iz teške gospodarske krize, dok je u pogledu vanjske
politike ponovno naglasio svoje protivljenje širenju NATO-a, ali i
najavio "novi poticaj" rusko-američkim odnosima na predstojećem
summitu s američkim predsjednikom Billom Clintom u Helsinkiju. #L#
Pokušavajući ponovno uspostaviti svoj autoritet nakon višemjesečne
bolesti, Jeljcin je u svom govoru održanom pred oba doma parlamenta
priznao da "većina obećanja koja su dana narodu, naročito na
socijalnom planu, nisu bila ispunjena".
"Još uvijek se borimo s rijekom problema, ali nismo uspjeli
isplivati na drugu obalu", kazao je ruski predsjednik.
Jeljcin (66), koji po ocjeni stranih agencija izgleda zdravo, svoj je
opširni govor održao jasnim i čvrstim glasom, izjavio je kako će
se usredotočiti na gospodarske probleme kako bi se udahnuo život ruskoj
ekonomiji, koja već šest godina prolazi teško razdoblje.
Jeljcin ipak nije pružio posebna rješenja za goruće probleme kao što
su milijuni radnika i umirovljenika koji već mjesecima nisu primili
plaće ili mirovine.
"Narod pati zbog kašnjenja plaća i mirovina, a vladini napori nisu
dali rezultata", izjavio je ruski predsjednik, te dodao: "Moram reći
da se sramim što milijuni osoba starije generacije ne primaju
mirovine".
Glede planiranog štrajka diljem Rusije koji bi se trebao održati 27.
ožujka, Jeljcin je izjavio da je prosvjed "u potpunosti opravdan",
nazivajući ga alarmantnim signalom da je strpljenje naroda na izmaku".
Analitičari upozoravaju da je ruska ekonomija zaglibila negdje između
starog sovjetskog sustava i tržišnog gospodarstva, a vlada nije uspjela
osigurati vodstvo. Jeljcin je priznao da vlada treba pogurati dodatne
gospodarske reforme te spriječiti korupciju, koja se smatra ozbiljnim
problemom na svim razinama.
"Vlada se upleće u gospodarstvo tamo gdje ne bi trebala, a ništa ne radi
tamo gdje bi trebala biti aktivna", znakovito je kazao ruski
predsjednik.
Komunistički čelnik Genadij Zjuganov, koji je bio protivnik Borisu
Jeljcinu na predsjedničkim izborima održanim u srpnju prošle godine,
nazvao je predsjednikov nastup "jadnom, bespomoćnom lakrdijom bez
pravog sadržaja u pozadini".
"Želio bih od Jeljcina čuti zašto nema rasta ekonomije. I zašto se ne
isplaćuju mirovine, socijalna pomoć i plaće", izjavio je Zjuganov.
Jeljcin nije objavio promjene u svojoj administraciji, ali je obećao
da će do njih doći unutar sljedećih nekoliko dana. Međutim, prema
glasinama koje se šire promjene u vladi bi u četvrtak poslije podne
mogao objaviti ruski premijer Viktor Černomirdin.
Otkako se vratio u Kremlj prije nekoliko tjedana, nakon dužeg
izbivanja zbog operacije na srcu i upale pluća, Jeljcin je
oštro govorio o brojnim pitanjima. Ipak, zasada nije poduzeo nikakve
veće inicijative.
Jeljcin je obećao da će do kraja lipnja biti isplaćeni svi zaostaci
plaća i mirovina. Ali nije rekao gdje će vlada, kojoj kronično
nedostaje novaca, za to pronaći sredstva.
Ruski je predsjednik je u govoru više puta ponovio da će pokriti sve
neisplaćene dugove, ali njegova vlada još uvijek nije prikupila poreze
potrebne za te isplate.
Jeljcin je priznao da će vladin proračun za 1997. godinu, koji je
potpisao uz negodovanje, biti teško ostvariti zbog problema u
prikupljanju poreza. S tim u vezi obećao je da će u predstojećim
tjednima predočiti razrađeni program za uvođenje novog poreznog
sustava.
Boris Jeljcin je također naglasio hitnu potrebu za reformama unutar
vojske, pravosudnog sustava i funkcioniranja ekonomije.
Određujući smjernice ruske vanjske politike, Jeljcin je ponovno
naglasio svoje protivljenje širenju NATO-a što bi moglo "Rusiju
odgurati iz Europe", ali je izjavio kako je odlučan u tome da "pruži
novi poticaj" rusko-američkim odnosima tijekom svog sastanaka s
američkim predsjednikom Billom Clintonom koji će se održati 20. ožujka
u Helsinkiju.
NATO-ovi planovi za širenje prema istoku pokušaj su da se Rusija
"istisne" iz Europe, izjavio je ruski predsjednik, te je dodao kako bi
kontinent trebao platiti veliku cijenu za Rusiju.
"Mi se protivimo NATO-vim planovima za širenje prema istoku.
Realizacija tih planova bila bi izravan udarac za našu sigurnost. Iza
tih planova stoji želja da se Rusija istisne iz Europe i da je se
politički izolira", rekao je ruski predsjednik.
"Širenje NATO-a moglo bi postati fatalnom odlukom, koja će skupo
stajati narode u Europi", dodao je Jeljcin.
Jeljcin je također dodao kako polaže velike nade u svoj sastanak s
američkim predsjednikom. Glavna tema tog sastanka bit će širenje
NATO-a.
Budući da strane agencije Jeljcinovo obraćanje naciji tumače
prvenstveno kao demonstraciju predsjedničkog autoriteta nakon dužeg
izbivanja s političke pozornice, to se i njegovi oštri komentari glede
proširenja NATO-a stavljaju u isti kontekst, pogotovo što o tom
pitanju među inače razjedinjenim komunističkim i konzervativnim
zastupnicima parlamenta gotovo da vlada konsenzus i Jeljcin tu može
računati na gotovo nepodijeljenu potporu. U istom svjetlu strane
agencije promatraju i Jeljcinov poziv za većom integracijom među
članovima ZND-a, posebice Rusije i Bjelorusije.
(Hina) nb sd
061303 MET mar 97
(Hina) nb sd