HELSINKI, 19. ožujka (Hina/Reuter) - Proširenje NATO-a na istok kao i kontrola naoružanja najvažnije su i najteže teme s kojima će se suočiti američki predsjednik Bill Clinton i ruski predsjednik Boris Jeljcin u četvrtak i petak na
sastanku u Helsinkiju.
HELSINKI, 19. ožujka (Hina/Reuter) - Proširenje NATO-a na istok kao i
kontrola naoružanja najvažnije su i najteže teme s kojima će se
suočiti američki predsjednik Bill Clinton i ruski predsjednik Boris
Jeljcin u četvrtak i petak na sastanku u Helsinkiju. #L#
Rusija se i nadalje snažno protivi planovima NATO-a da se proširi na
istok Europe. Američka državna tajnica Madeleine Albright rekla je
međutim da Savez neće odustati od planova da u svoje
redove primi bivše zemlje sovjetskog bloka.
Nije vjerojatno da će u Helsinkiju o ovome biti postignut sporazum
ali SAD i Rusija najavljuju kako bi napredak mogao biti ostvaren na
drugim područjima - kontroli naoružanja i gospodarskim pitanjima, za koje
je Moskva duboko zainteresirana.
Ruska je ocjena kako bi je proširenje NATO-a izoliralo, premda Jeljcin
ne želi odnose sa SAD vratiti na stanje karakteristično za doba hladnog rata.
Iako su obje strane zauzele čvrsta gledišta o proširenju NATO-a, ni
jedna ne želi isključiti mogućnost kompromisa.
Na summit u srpnju Savez će pozvati neke države bivšeg sovjetskog
bloka, vjerojatno Češku, Mađarsku i Poljsku, kako bi započeli
razgovore o članstvu. Ove zemlje trebale bi se pridružiti savezu 1999.
"Rusko stajalište prema širenju NATO-a neće se izmijeniti bez obzira na
summite, bilateralne sastanke i pregovore", rekao je novinarima u
Helsinkiju u srijedu Jeljcinov glasnogovornik Sergej Jastržembski.
On je međutim dodao kako summit nudi priliku za stvaranje "nacrta
rusko-američkog partnerstva u 21. stoljeću" i pohvalio NATO što
pokazuje razumijevanje za rusku zabrinutost oko vlastite sigurnosti.
Washington je također zauzeo slično stajalište. Madeleine Albright je u
utorak izjavila da će se proširenje NATO-a nastaviti prema planu i da
Moskvi neće biti dopušteno da to spriječi mada će imati ulogu u
odlučivanju o europskoj sigurnosti.
Clinton je rekao da su teška pitanja na dnevnom redu susreta ali je
bio optimist.
"Nikada se nismo sastali a da to nije rezultiralo konstruktivnim
napretkom," rekao je on u utorak.
Jeljcin ne smije pokazati slabost pred komunističkom i
nacionalističkom oporbom koja dominira ruskom Dumom. Clinton sa svoje
strane želi zadobivanjem Rusije za planove NATO-a pokazati američko
vodstvo u svijetu.
Jeljcin nastoji postići najbolji mogući dogovor dobivanjem ustupaka
od Zapada oko sigurnosnih aranžmana uključujući kontrolu naoružanja i
budući raspored snaga NATO-a. Rusija među ostalim traži jamstva da
snage NATO-a i nuklearno oružje neće biti raspoređeno u novim
članicama saveza.
NATO kroz posebnu povelju nudi Rusiji nove odnose koji bi dali Rusiji
pravo na konzultacije oko sigurnosnih pitanja ali ne i pravo veta na
planove saveza.
Dvojica predsjednika također će razgovarati o izmjenama u Sporazumu o
ograničenju konvencionalnog naoružanja u Europi iz 1990. NATO je
nedavno predložio značajnu reformu ovoga sporazuma iz doba hladnog
rata kako bi ublažio rusku zabrinutost činjenicom da je vojno
inferiorna nakon raspada Varšavskog saveza.
SAD nastoje postići s Rusijom i novo smanjenje nuklearnog naoružanja
kao i da Duma ratificira dugo odgađani sporazum START-2 o projektilima
dugoga dometa potpisan 1993.
(Hina) sl fp
191544 MET mar 97
(Hina) sl fp