ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Nemogućnost dogovora između Slovenije i Hrvatske oko nekih spornih pitanja (sudbina štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj, NE Krško, Piranski zaljev, Svete Gera), tema je redovite kolumne Danka Plevnika
'Osobni pogledi' u današnjoj SLOBODNOJ DALMACIJI.
ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Nemogućnost dogovora između Slovenije i
Hrvatske oko nekih spornih pitanja (sudbina štediša Ljubljanske banke
u Hrvatskoj, NE Krško, Piranski zaljev, Svete Gera), tema je redovite
kolumne Danka Plevnika 'Osobni pogledi' u današnjoj SLOBODNOJ
DALMACIJI. #L#
"Ako se s 'primitivnom Srbijom' ili 'zaostalom Bosnom' mogu riješiti
i rješavaju mnogo složenija pitanja, zašto se s 'naprednom Slovenijom'
ne uspijeva pronaći zajednički europski jezik oko mnogo jednostavnijih
pitanja? Može li se sva odgovornost prebacivati na tvrdi 'Tuđmanov
režim' koji sve probleme navodno rješava samo silom, na 'jezuitsku
hrvatsku diplomaciju' koja uporno zavlači stvari i čeka da slovenska
strana popusti, na 'hrvatski ekspanzionizam' koji se nakon
Herceg-Bosne želi proširiti i na 'dijelove Slovenije' - kako se u
slovenskom tisku čita ne samo između redaka", pita Plevnik u uvodu i
ocjenjuje kako i u slovenskoj politici postoje kontradikcije "koje
uzrokuju nesuglasja ne samo s Hrvatskom nego i sa zemljama i tržišnim
običajima EU-a".
Navodi slovenska maratonska pogađanja s Italijom oko uvođenja
europskih pravila igre u omogućavanju strancima kupnje slovenskih
nekretnina, zatvorenost Slovenije za strane naftne kompanije (među
njim i Ine) koje žele otvoriti benzinske crpke i komentira:
"Uspoređujući u nekim elementima tržišne otvorenosti Sloveniju i Bosnu
i Hercegovinu, moglo bi se kazati da je Bosna i Hercegovina
srednjoeuropska, a Slovenija balkanska zemlja! Slovenskoj se vladi
posve europskim činilo to da u isto vrijeme vizama ograniči kretanje
bosanskih građana u Sloveniji, a maksimalno osigura kretanje slovenske
robe u BiH".
Vrativši se neriješenim odnosima Slovenije i Hrvatske, Plevnik piše:
"Nitko nema pravo dovoditi u pitanje slovenski integritet i slovensku
obvezu čuvanja vlastitih interesa, ali se trebaju otvoreno propitivati
temelji bilateralizma između Hrvatske i Slovenije, prihvaćajući
činjenicu da manjkavosti nastaju na objema stranama kad one napuste
eurometrijske atitude. Ali kako mjeriti hrvatsko-slovenske probleme
ako ih slovenska strana nastoji situirati politički, a hrvatska
natpolitički? Slovenci zbog toga do rješenja pokušavaju doći
diplomatskim putem, ne jamčeći značajnije koncesije, a Hrvati se
uzdaju u pronalaženje solucija preko ekspertnih timova, ne nudeći
pritom nikakve rokove. (...)
Hrvatska i Slovenija imaju slične privrede i sličan rubni položaj na
europskom prometnom koridoru sjever-jug, zapad-istok, no ti
gospodarski i geopolitički paralelizmi trebali bi umjesto aktualne
nervozne kompetitivnosti otvoriti prostore inteligentnoj
komplementarnosti. Za Sloveniju je, primjerice, od veće
geopolitičke važnosti da u Piranskom zaljevu, i radi Osimskih
sporazuma, ima Hrvatsku za morskog susjeda Italiji, negoli da
inzistira na rješenjima koja će Hrvatsku 'odgraničiti' od Italije, a
Sloveniji omogućiti ono što već ima - slobodan protok vlastitog
brodovlja ionako međunarodnim vodama. Nevjerojatno je kako slovenska
vlada na ozbiljne geopolitičke stvari gleda tako uporno s bezbrižnih
pozicija 'kraja povijesti' i NATO-ova deusa ex machina! Ta
dnevnopolitička, gotovo žurnalistička obuzetost 'velikim strategijama'
čini Sloveniju impotentnom i u rješavanju najprostijih bilateralnih
evidentnosti, za koje veći sluh pokazuju praktični pogranični ljudi.
Nekim Drnovšekovim suradnicima ne bi smetalo da se s Olimpa visoke
politike poneki put spuste i na čvrsto tlo malo niže politke, dok za
Matešine suradnike vrijedi obrnut savjet", zaključuje Plevnik.
(Hina) dp mi
180834 MET mar 97
(Hina) dp mi