WASHINGTON, 10. ožujka (Hina) - Kandidat američkog predsjednika za direktora CIA-e Anthony Lake će konačno ovoga tjedna dobiti dugo čekanu prigodu da uvjeri Capitol Hill da je vrijeme da zasjedne u čelni ured na trećem katu sjedišta
američke Središnje obavještajne službe (CIA).
WASHINGTON, 10. ožujka (Hina) - Kandidat američkog predsjednika za
direktora CIA-e Anthony Lake će konačno ovoga tjedna dobiti dugo čekanu
prigodu da uvjeri Capitol Hill da je vrijeme da zasjedne u čelni ured
na trećem katu sjedišta američke Središnje obavještajne službe (CIA).
#L#
Tri mjeseca od nominiranja i nakon dvije odgode saslušanja Anthony Lake
u utorak će sjesti pred senatski odbor za obavještajna pitanja koji
treba odobriti njegovu nominaciju i proslijediti ju na konačnu potvrdu
Senatu.
Unatoč brojnih kritika upućenih u zadnjih par mjeseci na adresu bivšeg
savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, očekuje se da
će Lake imati dovoljnu podršku u 19-članom odboru jer su uz devet
demokrata svoje potvrdne glasove najavila i dva republikanca.
U samom Senatu Lakeovoj nominaciji javno se usprotivio krajem prošlog
mjeseca jedino predsjedavajući senatskog vanjskopolitičkog odbora
Jesse Helms optužujući ga da je pokazao potpuno nepoštivanje Kongresa
skrivanjem odluke administracije da zatvori oči pred transportima
iranskog oružja za BiH u 1994. što je tada bilo protivno embargu UN-a,
te odbacivanjem zahtjeve Senata da proslijedi druge osjetljive
obavještajne podatke.
Uz pitanje oružja za BiH, Lake će u utorak morati objašnjavati svoje
postupke i na unutarnje-političkom i privatnom planu.
U 1993. Lake je, unatoč višekratnih upozorenja Ministarstva pravosuđa
o sukobu osobnog i političkog interesa, propustio prodati dionice
vrijedne oko 300 tisuća dolara pune dvije godine. Stoga je
Ministarstvo u veljači odlučilo kazniti ga sa pet tisuća dolara.
Senatori su najavili da ih posebice zanimaju pojedinosti dogovora o
kazni koja je deset puta manja od profita kojeg je ostvario propustom
njihove pravodobne prodaje.
Osim njegove uloge u odluci administracije da progleda kroz prste
provozima oružja za BiH, senatori su proteklih mjeseci iskazali dvojbe
oko istinitosti Lakeova svjedočenja pred Kongresom koje je uslijedilo
protekle godine. U veljači je i o tome okončana istraga Ministarstva
pravosuđa koja nije našla "nikakvog temelja za krivično gonjenje" u
njegovim iskazima o transportima oružja za BiH.
Afera dvojbenih ili nezakonitih donacija u izbornoj kampanji nije
zaobišla ni bivšeg savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu
sigurnost.
Njegovi su se suradnici, naime, sastajali sa azijskim biznismenima
koji su kasnije uplaćivali ilegalne donacije demokratskoj stranci.
Stoga su republikanci najavili da očekuju detaljnije odgovore o tome
da li su ti susreti utjecali na formulaciju američke vanjske politike.
Inače, po dokumentima koje je objavila Bijela kuća, upravo je Lakeovo
Vijeće za nacionalnu sigurnost upozoravalo Billa Clintona da izbjegava
susrete sa pojedinim azijskim donatorima zbog njihovih skrivenih
interesa.
Posljednji sporovi oko nominacije Lakea na relaciji Bijela
kuća-Kongres izbili su nakon nedavna zahtjeva senatora da im se
umjesto sažetka dosjea dostavi sirovi FBI dosje o Lakeu.
Takvi se materijali u pravilu ne dostavljaju nikome jer, uz činjenice,
sadrže brojne netočnosti i glasine koje mogu biti vrlo neugodne ako
'iscure'.
Na kraju Clintonovu kandidatu ostaje uvjeriti senatore koji
sumnjaju da će nakon četiri godine sjedenja u Bijeloj kući moći
pokazati nepristranost potrebnu za prvog čovjeka službe koja radi na
godišnjem proračunu od 30 milijardi dolara i koja se u posljednje
vrijeme suočava sa velikim teškoćama, uključujući i značajan odljev
kadrova.
(Hina) ps dj
100730 MET mar 97
(Hina) ps dj