ALMA-ATA, 7. ožujka (Hina/AFP) - Predsjednici pet bivših srednjoazijskih sovjetskih republika raspravljali su o ponovnom pokretanju istraživanja, koje bi trebalo donijeti neka rješenja za izbjegavanje ekološke katastrofe, uzrokovane
isušivanjem Aralskog jezera.
ALMA-ATA, 7. ožujka (Hina/AFP) - Predsjednici pet bivših srednjoazijskih
sovjetskih republika raspravljali su o ponovnom pokretanju istraživanja,
koje bi trebalo donijeti neka rješenja za izbjegavanje ekološke
katastrofe, uzrokovane isušivanjem Aralskog jezera. #L#
Rezultat tih razgovora trebala bi biti "deklaracija iz Alma-Ate" o
regionalnoj surednji za sprečavanje postupnog nestanka tog bivšeg mora
u središtu kontinenta (po veličini, četvrtog sličnog na svijetu). Na
sastanku su sudjelovali predstavnici Kazahstana, Uzbekistana,
Turkmenistana, Kirgistana i Tadžikistana.
Samo prve tri od tih država uz obale su Aralskog jezera, čija se
površina u posljednjih četrnaest godina smanjila za polovicu, a količina
vode za tri četvrtine.
U Tadžikistanu i u Kirgistanu izviru rijeke Amu-Darja i Sir-Darja koje
utječu u Aralsko jezero.
Isušivanje Aralskog jezira započelo je zbog pretjeranog navodnjavanja
polja, na kojima se u vrijeme Sovjetskog Saveza u području delti tih
dviju rijeka uzgajao pamuk, te zbog uporabe pesticida.
Godine 1994. Svjetska je banka prihvatila program spašavanja Aralskog
bazena i obećala pomoć od oko 30 milijuna dolara.
Prema mišljenju međunarodnih stručnjaka, nemoguće je količinu vode
vratiti na istu razinu na kojoj je bila 1960. godine. Jedino bi
rješenje bilo očuvanje već sada vrlo malog jezera poljodjelskom
aktivnošću koja ga ne bi ugrožavala.
U isto vrijeme, postupno nestajanje Aralskog jezera uzrokovalo je
ozbiljno narušavanje ekosistema i izuzetno opasno zagađivanje okoliša.
Zdravlje 70 tisuća ljudi koji žive na njegovim obalama ugroženo je
zbog prevelike količine soli (zbog isparavanja vode) i zbog toga što
se u jezeru nalaze tisuće tona pesticida.
(Hina) rug mp
070146 MET mar 97
(Hina) rug mp