ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - "Transeuropski koridor Barcelona-Kijev i hrvatske mogućnosti za priključivanje tom pravcu", podnaslov je članka Vladimira Žerjavića u današnjoj "Slobodnoj Dalmaciji".
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - "Transeuropski koridor Barcelona-Kijev i
hrvatske mogućnosti za priključivanje tom pravcu", podnaslov je članka
Vladimira Žerjavića u današnjoj "Slobodnoj Dalmaciji". #L#
Iz članka pod naslovom "'Simplon' i Rijeka - bez konkurencije".
izdvajamo:
"Gradnja transeuropskog koridora br. 5 od Barcelone do Kijeva koji
ide pravcom Venecija-Trst-Koper-Ljubljana-Maribor-Budimpešta-Lvov-Kijev
koja nije, zasad, uključila odvojak od Trsta preko Rijeke i Zagreba do
mađarske granice, čemu se usporotivila Slovenija, čini nas
nezadovoljnima. Međutim, to je samo jedan od transeuropskih
kontinentalnih željezničkih i cestovnih koridora koji bi trebao
povezati zapad s istokom Europe. Gradnja odvojka od koridora 5 iz
Budimpešte preko Rumunjske i Bugarske prema Grčkoj i Istanbulu može
primiti samo novi promet iz Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske,
Rumunjske, ali ne i onaj koji gravitira na postojeću transverzalu
preko Hrvatske i Srbije. Ta izgradnja je još u planovima, zbog
sadašnjeg blokiranja prometa kroz Srbiju, ali se ne može računati da
će ta blokada biti dugotrajna, jer će se za godinu-dvije razriješiti
političko pitanje u Srbiji, pa ta zaobilaznica može biti čak dvojbena,
jer je iz područja Rumunjske i Bugarske povoljnije služiti se cestama
i prugama te Dunavom koji vodi prema Crnome moru kao jeftinijim
morskim vodenim putem.
Prometni pravac koji bi se od Budimpešte odvojio prema jugu na
Suboticu i Beograd i dalje preko Srbije i Grčke do Egejskog mora, tj.
od Budimpešte do morske luke Solun, dug je oko 1200 kilometara, dok do
jadranske morske luke Koper iznosi oko 600 km. Stoga je za sav promet
do i od Budimpešte mnogo povoljniji duplo bliži put do morske luke
Koper. Zato taj pravac može biti povoljan samo do područja Srbije, ali
ne i kao transverzalan preko Srbije do Soluna. Međutim, nova autocesta
koja se gradi od Rijeke preko Goričana, iznosit će tek oko 500 km,
dakle za oko 100 km je kraća nego do Kopra. Tu je, dakle, mala
prednost za Rijeku. Ali mnogo veću prednost pruža sama luka Rijeka.
Naime, luka Koper nema veće mogućnosti za proširenje, a osim toga
dubina mora iznosi tek do deset metara, dok Rijeka, pored većeg
kapaciteta ima sada dubinu mora od 18 metara, a može se povećati i na
25 metara dubine, a takve mogućnosti Koper nema. Dakle, pored
prirodnih uvjeta koje uvjetuje luka Rijeka, treba povećati poslovnost
u transportu i lučkim uslugama i slobodnim zonama, da bi se promet od
Rijeke do Budimpešte i obratno okrenuo u korist naše luke, a to će
onda ujedno prisiliti i izgradnju spoja Rijeke prema Trstu koji
također ima manju dubinu mora nego što je ima Rijeka, a nema mogućnost
produbljenja kao ni Koper. Prema tome, izgradnja autoceste
Rijeka-Goričan mora dobiti prioritet u izgradnji, da bi se u
potpunosti iskoristila prirodna prednost luke Rijeka i njezino
uključenje u promet koridora br. 5.
Dosad su izgrađene mnoge željezničke i cestovne prometnice od zapada
na istok preko teritorija Hrvatske, a najviše od sjeverozapada na
jugoistok Europe. Najstarija i najznačajnija željeznička prometnica,
tzv. simplon expres od Pariz do Istanbula, prolazi kroz najpovoljniji
nizinski koridor Hrvatske i Srbije. Tim pravcem prolaze i autoceste
kroz tunel Karavanke na austrijsko-slovenskoj granici, koja se u
Zagrebu spaja s tzv. pirinskim cestovnim pravcem i usporedno sa
željezničkom trasom prolazi kroz Hrvatsku i Srbiju i oni su do
agresije Srbije na Hrvatsku i BiH bili glavne prometnice u tom
području od zapada i sjevera Europe prema jugoistoku Europe i
prelaskom kod Istanbula na azijski kontinent. To su ujedno i najkraće
i prema tome ekonomski najpovoljnije prometnice kojima gradnja
koridora br. 5 ne predstavlja nikakvu konkurenciju.
Od Zagreba preko Beograda do Niša vodi puna autocesta, pa od Austrije
preko Ljubljane do Zagreba treba još izgraditi punu autocestu za koju,
zbog tunela Karavanke, Slovenija mora imati interesa. Od Zagreba do
Macelja takva cesta već se gradi i kad ona bude gotova, Slovenija će
biti prisiljena izgraditi svoj dio od Maribora do Macelja. To sad
podržavaju Austrija i Njemačka. Tako će naše sjeverne prometnice biti
potpuno integrirane u europske glavne prometne koridore koji će
ostvarivati i najveći osobni i teretni promet u Hrvatskoj", ocjenjuje
uz ostalo Žerjavić.
(Hina) dp bn
060055 MET mar 97
(Hina) dp bn