PROBLEM EUROPSKE NEZAPOSLENOSTI U SJENCI USPOSTAVE MONETARNE UNIJE

BRUXELLES, 5. ožujka (Hina/Reuter) - Rastuća nezaposlenost, koja je u Europi poprimila takve razmjere da je danas u europskim zemljama već oko 18 milijuna ljudi bez posla, postaje sve više "Ahilovom petom", slabom točkom onih europskih čelnika koji ustrajno nastoje svoje zemlje dovesti do monetarne unije 1999. godine. #L# Analitičari ističu da su, s pravom ili ne, stroga proračunska disciplina i preduvjeti koje je potrebno ispuniti za ulazak u Europsku ekonomsku i monetarnu uniju (EMU), u svijesti Europljana usko povezani s rekordnom razinom nezaposlenosti, čak i u zemljama poput Njemačke na koju se do sada gledalo kao na gospodarski motor Europe. "Jedinstvena valuta tjera nas na vrlo ozbiljno procjenjivanje", kaže jedan njemački analitičar. "Među ljudima vlada rašireno nezadovoljstvo koje će prije ili kasnije potaknuti pitanje: 'što su nam to političari napravili'"? Analitičari, međutim, ističu da je stroge ekonomske odluke koje donose europski čelnici potrebno donijeti neovisno o monetarnoj uniji. "Činjenica je da doista postoji potreba za konsolidacijom proračuna u Europi kako bi spremno dočekala pritiske koje će u idućem stoljeću izazvati demografski čimbenici", kaže Niels Thygesen, ekonomist sa Sveučilišta u Copenhagenu. Analitičari, naime, ističu da je do rekordne nezaposlenosti došlo u vrijeme dok se zemlje bore s problemom starenja stanovništva koje uzrokuje i sve veći rast troškova za socijalna davanja, kao i sa snažnom konkurencijom trgovinskih rivala s druge strane Atlantika i tzv. azijskih tigrova. Najnovija istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je 1990. odnos starijeg stanovništva prema radno sposobnom stanovništvu u industrijski razvijenim zemljama bio 19 posto - četiri djelatnika izdvajala su za jednog umirovljenika. Računa se, međutim, da će se do 2030. godine taj odnos popeti na 37 posto, primjerice, u Njemačkoj 49,2 posto, a u Italiji 48,3 posto. Drugo važno područje koje vapi za reformama odnosi se na neflesibilna europska tržišta radne snage. Ne može se sa sigurnošću reći hoće li uspostava Europske monetarne unije pomoći u stvaranju novih radnih mjesta. No, snažan primjer ozbiljnosti problema dao je britanski premijer John Major ističući nedavno da je Europska unija tijekom 20 godina uspjela stvoriti samo pet milijuna novih radnih mjesta, od čega jedan milijun u privatnom sektoru. Za usporedbu, američko gospodarstvo je tijekom istoga razdoblja stvorilo 36 milijuna novih radnih mjesta, od čega 31 milijun u privatnom sektoru. Mnogi se analitičari slažu u tome da je anglo-američki pristup prema stvaranju novih radnih mjesta za Europu neodgovarajući, tumačeći da pristup 'zaposli i otpusti'- u kojem plaće padaju kako bi odgovarale potražnji - ne odgovara socijalnoj koheziji europskih društava, noseći sa sobom rastuću nejednakost, siromaštvo i kriminal te, na duži rok, i problem slabije obrazovane i manje konkurentne radne snage. No, barem je nekoliko koraka u tome pravcu potrebno učiniti ukoliko se želi doći do monetarne unije. "Ne bude li nikakvih instutucionalnih zahvata koje će spriječiti izjednačavanje ponude i potražnje na tržištu rada, budući će povjesničari zaključiti da je rastuća nezaposlenost dovela Njemačku i EU do ekonomskog neuspjeha", stoji u najnovijoj studiji Goldman Sachsa iz Frankfurta. Neki promatrači zabrinuti su rastućim negodovanjem javnosti usmjerenim protiv velikih tvrtki, posebice u vrijeme dok mnoge od njih premještaju svoju proizvodnju u inozemstvo kako bi iskoristili prednosti jeftine radne snage. I glede ovog pitanja politička klasa nije ponudila nikakav odgovor koji bi omogućio da se zaustavi takvo kretanje i spriječi loš učinak na prosječnu zaradu. Ovo se umnogome odrazilo u sve prisutnijoj sumnjičavosti glede uspjeha njemačkog političkog veterana, kancelara Helmuta Kohla, na parlamentarnim izborima sljedeće godine, nad koje se nadvija sjenka rekordne 12-postotne nezaposlenosti, nezabilježene od vremena Velike depresije 30-ih godina. U tome mnogi gledaju i razlog nedavnog uspjeha ekstremno desnih nacionalista na izborima u južnoj Francuskoj. "Ne postoji li demokratska alternativa i ne nudi li niti jedna velika stranka odgovor na prava pitanja, tada smo doista u neprilici", komentira jedan njemački analitičar situaciju u kojoj se čini da su političari nesposobni suprotstaviti se ozbiljnim problemima. (Hina) br 051148 MET mar 97