SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 3. ožujka (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić primio je u ponedjeljak u Zagrebu pomoćnika ministra vanjskih poslova Francuske Republike Paula Poudadea (Pol Pudad). Kako je priopćeno, ministar Granić je izvijestio Poudadea o koracima koje je u zadnje vrijeme poduzela hrvatska Vlada u svrhu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a koje je pozitivno ocijenila međunarodna zajednica. Uspješna provedba izbora je preduvjet za dovršetak mandata UNTAES nakon čega bi se Hrvatska mogla u potpunosti okrenuti unutarnjem gospodarskom razvoju i pristupu srednjoeuropskim i euroatlantskim integracijama, naglasio je ministar Granić. Ministar Granić je istaknuo hrvatski interes za izgradnjom dobrih bilateralnih odnosa sa svim zemljama u široj regiji uključujući i zemlje jugoistoka Europe, što je i potvrđeno nedavnim susretima. Hrvatska pak nije spremna prihvatiti vezivanje uz te zemlje, iznio je ministar Granić, te ponovio hrvatsku opredjeljenost za pristup srednjoeuropskim i euroatlantskim integracijama na individualnoj osnovi, polazeći od dostignutog stupnja političkog i gospodarskog razvoja. DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) izdao je naredbu (subpoena) ministru obrane Federacije BiH Anti Jelaviću da preda dokumente koje Sud traži pod prijetnjom da će u protivnome biti optužen za ometanje rada suda. U priopćenju ICTY-a objavljenom u ponedjeljak u Den Haagu, kaže se da je sutkinja Gabrielle Kirk-Mcdonald u petak izdala naredbu da ministar Jelavić najkasnije do utorka navečer preda Sudu obavijesti gdje se nalazi središnji arhiv s dokumentima bivšeg ministarstva HR Herceg-Bosne. Prema tvrdnjama ureda tužitelja, u tom se arhivu nalaze dokumenti koji se tiču generala Tihomira Blaškića, koji čeka suđenje pred ICTY-em. ICTY također traži od ministra Jelavića da omogući predstavnicima Ureda tužitelja pristup tom arhivu najkasnije do četvrtka navečer i da osigura da nijedan dokument ne bude oštećen, uništen ili premješten na drugo mjesto. WASHINGTON - SAD su u ponedjeljak pozvale albanskog predsjednika Salija Berishu da poradi na stvarnim gospodarskim i političkim reformama, upozoravajući da se u Albaniji još mogu predvidjeti "teška vremena". "Bit svakog rješenja je u stvarnom demokratskom suglasju koje se treba uspostaviti tako da se vodi računa o svim čimbenicima vrlo nemirne političke scene u Albaniji", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Michael McCurry. MOSKVA - Moskva je "duboko zabrinuta zbog situacije u Albaniji", izjavio je u ponedjeljak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Avdejev. Rusija smatra "najznačajnijim da se izbjegne stvaranje uvjeta za krvoproliće", rekao je Advejev. "Moskva je izrazila želju da se, što je prije moguće, pronađe mehanizam kojim se ograničava utjecaj ulice na političku situaciju", kazao je Advejev dodajući kako se radi o "unutrašnjim stvarima jedne balkanske države". BONN - Njemačka vlada "s velikom zabrinutošću" prati porast nasilja u Albaniji, kazao je glasnogovornik vlade Peter Hausmann. Trenutačne prilike u Albaniji Bonn ocjenjuje "alarmantnima" te smatra kako je "vrlo značajno da se sve strane ponašaju iznimno suzdržano i razborito", rekao je Hausmann. STRASBOURG - Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala je u ponedjeljak na hitan prekid nasilja u Albaniji. "Ta kriza mora se riješiti na miran način, demokratskim putem i putem demokratskih institucija", kazala je predsjednica Skupštine Leni Fischer. Kad je Albanija, jedna od 40 zemalja članica Vijeća Europe, pristupila organizaciji, "obvezala se na poštivanje načela demokracije, ljudskih prava i zakonskih propisa", dodaje se u priopćenju Vijeća Europe. ŽENEVA - Albanija je u ponedjeljak zabranila emitiranje programa zapadnih TV postaja iz zemlje, nakon što je proglašeno izvanredno stanje radi suzbijanja oružane pobune na jugu, priopćila je Europska radiotelevizijska unija (EBU). Šef Eurovizijskog ureda vijesti u Ženevi Tony Naetes rekao je da je EBU, jedina organizacija koja emitira satelitsku sliku iz Tirane, zaustavila emitiranje u 18.30, nakon što su joj to usmeno naredile albanske vlasti. EBU iz Tirane pruža usluge za oko 25 zapadnih TV postaja, među kojima BBC, CNN, njemačke ARD i ZDF, RAI i TF1. LONDON - Britanski radio BBC je u ponedjeljak objavio da pojačava kratkovalni signal do Albanije, nakon isključenja njegova tamošnjeg UKV odašiljača. Prema tvrdnjama BBC-a, više od polovice odraslog pučanstva Albanije redovito sluša BBC-eve emisije na albanskom jeziku. "U trenutačnoj situaciji informacije su svima silno potrebne i Albancima je od životnog značenja da znaju da na BBC-u mogu otkriti što se događa u njihovoj zemlji", rekao je šef BBC-eva albanskog ureda Tim Cook. BEČ - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razmatra mogućnost slanja svog posebnog izaslanika u Albaniju, pod uvjetom da iz Tirane stigne službeni poziv, priopćeno je iz diplomatskih izvora u Beču, uz napomenu da albanska vlada do sada nije poslala takav poziv. OESS izražava zabrinutost zbog razvoja situacije u Albaniji, kazala je u ponedjeljak glasnogovornica organizacije Melissa Flemming. Organizacija izražava posebnu zabrinutost zbog brutalnosti policajaca i mjera kojima se ograničava sloboda tiska u Albaniji, kazala je Flemming. RIM - Dvama helikopterima talijanske vojske u ponedjeljak je iz albanskog grada Vlore u Brindisi evakuirano 35 osoba, priopćilo je talijansko ministarstvo vanjskih poslova. Operacija je obavljena uz suglasnost albanskih vlasti. Helikopteri talijanskih oružanih snaga sletjeli su u Brindisi u 17.15 sati a prevezli su 20 Talijana, četiri Nijemca, jednog Nizozemca i deset novinara različitih nacionalnosti, čiju su evakuaciju tražile njihove vlade. DEN HAAG, BUDIMPEŠTA, BRATISLAVA - Pred Međunarodnim sudom pravde u (ICJ) Den Haagu u ponedjeljak je počelo javno saslušanje o slovačko-mađarskom sporu oko izgradnje sustava hidrelektrana i brana na Dunavu, koji već dugo opterećuje odnose između dviju zemalja. Kontroverzni projekt izgradnje golemog hidroenergetskog sustava Gabčikovo-Nagymaros (NAđmaroš) na Dunavu, prirodnoj granici između dviju zemalja, dogovoren je 1977. godine između vlada tadašnje Čehoslovačke i Mađarske, međutim Budimpešta se 1992. godine povukla iz zajedničkog projekta pod pritiskom ekologista. Nakon izbijanja spora i Slovačka, kao jedna od sljednica Čehoslovačke Federacije, i Mađarska suglasile su se da to pitanje iznesu pred Međunarodnim sudom pravde i obvezale se da će poštovati njegove zaključke. ANKARA - Turski premijer Necmettin Erbakan u ponedjeljak je izjavio kako ne namjerava dati ostavku na svoju dužnost te da su za postojeću krizu u zemlji odgovorne "neke strane sile" i predstavnici tiska. Informacije prema kojima bi vojska mogla pribjeći vojnom udaru, Erbakan je nazvao "nastojanjima nekih stranih država koje ne žele snažnu Tursku, da destabiliziraju zemlju". "Iz vlastitog interesa, novinari također nastoje destabilizirati Tursku", rekao je Erbakan. Šefovi dviju oporbenih stranaka bivši premijer Bulent Ecevit (Demokratska ljevica) i Deniz Baykal (Narodna republikanska stranka), izjavili su kako su Erbakanu savjetovali da podnese ostavku. WASHINGTON - Britanski ministar obrane Michael Portillo u ponedjeljak je rekao da su NATO saveznici u BiH došli zajedno i da bi otamo zajedno trebali i otići, naznačujući time različite poglede Londona i Washingtona na razvoj događaja po isteku mandata sadašnje mirovne misije. Portillo je nakon sastanka s američkim ministrom obrane Williamom Cohenom u ponedjeljak u Pentagonu novinarima rekao: "Ja aktualnu operaciju smatram NATO-vom operacijom. Mi smo tamo zajedno došli, zajedno radimo i zajedno ćemo otići". Ta je izjava u suprotnosti s nedavnim Cohenovim tvrdnjama da će američki vojnici Bosnu i Hercegovinu sigurno napustiti nakon isteka 18-mjesečne misije sredinom iduće godine, i da će buduće snage, budu li potrebne, morati biti sastavljene od europskih vojnika. BONN - U razgovorima oko reformi institucija EU, francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette i njegov njemački kolega Klaus Kinkel postigli su "veliki napredak", ocijenjeno je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta u Bonnu u ponedjeljak. #L# De Charette je potvrdio odlučnost Francuske i Njemačke da poštuju rokove za uvođenje eura, izjavivši da "ni jednog trenutka ne smiju postojati sumnje u odlučnost francuske i njemačke vlade da provedu ono što je odlučeno". Napredak u razgovorima o reformi institucija EU postignut je u pogledu brojnosti u Europskoj komisiji nakon proširenja na istočnoeuropske zemlje i oko postupka odlučivanja s obzirom na preraspodjelu glasova u Vijeću ministara EU. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton u ponedjeljak je osudio plan izgradnje židovskih stanova u istočnom Jeruzalemu, izjavivši kako se time nanosi šteta mirovnom procesu na Bliskom istoku. "Bilo bi mi draže da ta odluka nije donesena, jer mi se čini da ona ne jača povjerenje, već naprotiv nepovjerenje", rekao je Clinton za vrijeme susreta s palestinskim predsjednikom Jaserom Arafatom. Arafat je rekao kako vjeruje "u podršku" američkog predsjednika u zaustavljanju tog projekta. WASHINGTON, MOSKVA, - Harold Nicholson, najviši dužnosnik CIA-e ikad optužen zbog bavljenja špijunažom priznao je u ponedjeljak da je Rusiji prodavao tajne podatke i za to primio više od 180.000 dolara. Nicholson (46) je 16 godina radio na CIA-inim tajnim operacijama tijekom kojih je imao pristup imenima špijuna koji rade za tu organizaciju te brojnim drugim tajnama. Neko je vrijeme obavljao dužnost šefa CIA-ina ureda u Rumunjskoj te zamjenika šefa u Maleziji. Ruske su agencije objavile kako je Moskva odbila na bilo koji način reagirati na priznanje Nicholsona i Earla Pittsa, agenta FBI, koji je u petak također priznao špijunažu u korist Rusije. HAVANA - Peruanski predsjednik Alberto Fujimori je u ponedjeljak doputovao u Havanu u poludnevni posjet Kubi. Fujimori se u ponedjeljak prijepodne u Santo Domingu sastao s dominikanskim predsjednikom Lionelom Fernandezom, a trebao bi u Havani razgovarati s kubanskim predsjednikom Fidelom Castrom. Fujimori je prije tri tjedna najavio sastanak s Castrom kako bi pridonio rješavanju krize s taocima u Limi, gdje pripadnici Revolucionarnog pokreta Tupac Amaru (MRTA) drže već 75 dana u zatočeništvu 72 taoca. JERUZALEM - Izraelska je vojska u ponedjeljak naredila zabranu ulasaka Izraelaca u šest od osam autonomnih palestinskih područja na Zapadnoj obali. Palestinska područja, osim Jerihona i Herbona, proglašena su "vojnim zonama" zatvorenima za Izraelce, priopćio je vojni glasnogovornik. Vojska je Židovima izričito zabranila dolazak na Josipov grob, sveto mjesto u autonomnom području Nablusa. Izraelska je vojska, osim toga, prekinula dosadašnje zajedničke ophodnje s pripadnicima palestinske policije u tih šest područja. Te su mjere poduzete zbog straha od mogućih izgreda budući da je na Zapadnoj obali organiziran opći štrajk u znak prosvjeda zbog gradnje nove židovske četvrti u arapskom dijelu Jeruzalema. (Hina) dh dh 032136 MET mar 97