ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Zašto će porezni obveznici i generacije koje dolaze morati plaćati za naknade za oduzetu imovinu koju je prijašnjim vlasnicima oduzela bivša jugoslavenska komunistička vlast. To je glavno pitanje o kojem
je raspravljao Županijski dom Sabora u okviru Prijedloga zakona o fondu za naknadu oduzete imovine. Tajnica ministarstva pravosuđa Snježana Bagić istaknula je kako je predloženi zakon potrebno donijeti radi provedbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vlasti, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine.
ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Zašto će porezni obveznici i generacije
koje dolaze morati plaćati za naknade za oduzetu imovinu koju je
prijašnjim vlasnicima oduzela bivša jugoslavenska komunistička vlast.
To je glavno pitanje o kojem je raspravljao Županijski dom Sabora u
okviru Prijedloga zakona o fondu za naknadu oduzete imovine. Tajnica
ministarstva pravosuđa Snježana Bagić istaknula je kako je predloženi
zakon potrebno donijeti radi provedbe Zakona o naknadi za imovinu
oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vlasti, koji je stupio
na snagu 1. siječnja ove godine. #L#
Naknada je u načelu isplata u novcu ili vrijednosnim papirima, a
iznimno u naravi. Temeljem toga zakona obveznik naknade u dionicama
odnosno udjelima je Hrvatski fond za privatizaciju, a u novcu i
obveznicama Fond za naknadu oduzete imovine. Temeljem predloženih
odredbi Fond se osniva prvenstveno radi isplate naknade u obliku
obveznica RH, kao posebne vrste vrijednosnih papira, a sredstva za
njihovu isplatu osiguravala bi se većim dijelom iz državnog proračuna
i dijelom od prodaje (otkupa stanova od stanara koji su stekli pravo
na otkup). Obveznice bi glasile na kune i bile bi isplative u jednakim
polugodišnjim obrocima tijekom dvadeset godina, počevši od 1. siječnja
2000. godine.
Stjepan Babić (HDZ) prvi je upitao zašto se sredstva moraju
osiguravati iz državnog proračuna, odnosno zašto će to morati plaćati
buduće generacije. Tim više, pojasnio je, što su se primjerice stanovi
HAZU čija je pojedinačna vrijednost 500 tisuća maraka prodavali za
svega 30 tisuća. Upitao je tko je nadležan za utvrđivanje cijene
pojedinih stanova. Taj stav podržali su i Tomislav Ninčević (SDP),
Josip Dent (NZ) i drugi zastupnici.
Odgovarajući zastupnicima, Snježana Bagić je kazala kako sredstva od
prodaje nacionalizirane imovine neće biti dostatna za naknadu bivšim
vlasnicima, navodeći kako će biti otkupljeno oko 11.000 stanova. Što
se tiče utvrđivanja cijene stana te propisanih odredbi da se naknada
osigurava iz proračuna Republike Hrvatske, objasnila je kako je to
utvrđeno Zakonom o naknadi.
Zastupnici su podržali Konačni prijedlog zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o osiguranju, a zamjenik ministra financija Mijo Jukić
ističe kako mu je glavni cilj pojačati kontrolu države nad
osiguravajućim društvima i zaštiti osiguranika. U ime Odbora za
gospodarstvo i financije Tihomir Zovak predložio je precizirati
odredbu po kojoj osiguratelj mora odmah isplatiti dio štete, a ostalu
bi utvrđivao sud. Tomislav Ninčević (SDP) drži da treba jamčiti
životno osiguranje, a Hrvoje Šošić (IZ) osiguranje kredita, mirovina,
kulturne baštine itd. Branko Ružić (IDS) zbog nepreciznosti pojedinih
odredbi predlaže treće saborsko čitanje, dok Mijo Jukić drži da to
nije potrebno, jer je zakon dobar i njime se pojačava kontrola države,
posebice kod obveznog osiguranja.
Županijski dom podržao je i Prijedlog zakona o zaštiti od
elementarnih nepogoda.
(Hina) sšh ds
161402 MET jan 97
(Hina) sšh ds