ZAGREB, 20. veljače (Hina) - "Domaći proizvođači koji su podigli glas
protiv javnih poduzeća što su odbila njihove povoljnije ponude i
prednost dala onima iz inozemstva čini se da imaju šanse izboriti
pravdu. Ne samo zato što su se tako organizirali da su problem u nekoj
dostojanstvenoj formi iznijeli u javnost, nego i zato što nisu tražili
zaštitu od konkurencije iz uvoza, već - regularnost u odabiru
ponuđača", piše Deana Knežević u uvodu kolumne 'Obvezno s optimizmom'
istaknuvši kako je i Vlada, nekako istodobno, najavila pooštrenje
Zakon o javnim nabavama.
"No, hoće li vlasti s istom susretljivošću tretirati zahtjeve
pojedinih domaćih proizvođača za podizanje nekih uvoznih zapreka?",
pita novinarka i objašnjava da je nedavno povećanje prelevmana,
odnosno uvoznih pristojbi što se plaćaju po količini uveznih
proizvoda, a ne samo po vrijendosti, moglo navesti na zaključak da
država postupno popušta takvim pritiscima, pogotovu kad su u pitanju
poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija.
"Pred argumentom, piše Knežević, da je taj segment gospodarstva svuda
u svijetu zaštićen, doista je teško ne ustuknuti, a i državi je
ponekad tako lakše nego zajedno s proizvođačima vidjeti što je to što
njihovu proizvodnju čini nekonkurentnom u odnosu na druge i koliko je
u tome 'zaslužna' ona sama: bilo zbog visokih nameta i toleriranja
nekih monopola, ili pak zbog takozvane 'meke granice' prema BiH, što
će reći velikog šverca".
Dodavši tome i problem da neki ne mogu podići konkurentnost zbog lošeg
poslovnog koncepta, zatim nedostatak dobre strategije te pasivnost
odnosa prema drugim tržištima, novinarka piše kako je rezultanta -
"opadanje ili stagnacija izvoza i porast uvoza". Napominje kako to
nije problem dok devize dolaze od turizma, "ali s padom industrije
rastu repovi pred burzom za zapošljavanje".
Autorica ističe da zato državi ne može biti svejedno, a ne može,
pretpostavljamo, ni odgovoriti onako kako se to od nje često traži -
onemogućavanjem uvoza i konkurencije na domaćem tržištu".
"Zec je u nekom drugom grmu, a ne u otvorenosti za konkurenciju. Kako
to izgleda kad se konkurencija drži na udaljenosti od domaćeg tržišta,
sjećamo se otprije desetak godina. Odabrani su i tada mogli do
kvalitetnih uvoznih proizvoda, no većina je bila osuđena na klimave
domaće automobile, tvrde cipele, teške štofove i stajanje u repovima
za sasvim običnu robu. Potrošači su plaćali cijenu zatvorenosti
tržišta, a gospodarstvo nije zbog toga postalo efikasnije", ističe na
kraju novinarka.
(Hina) dp gk
202251 MET feb 97
(Hina) dp gk