ZAGREB, 26. veljače (Hina)-"Svako ubojstvo, svaka namjerno nanesena ozljeda, porušena kapelica ili kuća uništena u agresiji na Hrvatsku mora biti evidentirana. Tada ćemo imati jasnu sliku okrutnosti ratnih zločina koji su učinjeni na
području Hrvatske, a radit ćemo trajno i uporno kao što je Wiesenthal tražio ratne zločince i pola stoljeća nakon holokausta'", riječi su prof. dr. Željka Horvatića, predsjednika novoosnovane Vladine komisije za ratne zločine na početku razgovora s Mirjanom Prišćan.
RATNE ZLOČINCE PROGONIT ĆEMO KAO WIESENTHAL
ZAGREB, 26. veljače (Hina)-"Svako ubojstvo, svaka namjerno nanesena
ozljeda, porušena kapelica ili kuća uništena u agresiji na Hrvatsku
mora biti evidentirana. Tada ćemo imati jasnu sliku okrutnosti ratnih
zločina koji su učinjeni na području Hrvatske, a radit ćemo trajno i
uporno kao što je Wiesenthal tražio ratne zločince i pola stoljeća nakon
holokausta'", riječi su prof. dr. Željka Horvatića, predsjednika
novoosnovane Vladine komisije za ratne zločine na početku razgovora s
Mirjanom Prišćan. #L#
Objašnjavajući koji zadaci stoje pred komisijom, Horvatić kaže:
"Prikupljamo svu dokumentaciju o ratnim zločinima učinjenim u
Hrvatskoj i druge dokaze kojima raspolaže bilo koje tijelo državne
vlasti ili nevladina organizacija. Zadaća nam je i da održavamo
kontakte s Međunarodnim sudom za ratne zločine. Na temelju Ustavnog
zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne
zločine učinjene na području bivše Jugoslavije, Vlada je utemeljila i
poseban ured za suradnju s tim sudom, tako je sada podijeljena
nadležnost: naša Komisija skuplja i obrađuje podatke, a Ured za
suradnju sa Haaškim sudom u ime Vlade obavlja stručne i
administrativne poslove koji su prema rečenom Ustavnom zakonu u
nadležnosti Vlade".
Horvatić objašnjava kako će Komisija preuzimati svu dokumentaciju od
svih Vladinih tijela i nevladinih udruga koje su se dosad bavile
prikupljanjem podataka kako bi se utvrdilo da li se za taj zločin već
zna ili ne. "Valjanim dokumentom ili svjedočenjem može se smatrati sve
ono što se može dokazati u bilo kojem sudskom postupku da bi se
određena osoba pravomoćno osudila. Dokaze dijelimo na materijalne i
dokaze svjedocima ili dokumentima. Naša komisija, pak, do stupnja
sumnje da je učinjen ratni zločin ne traži onu težinu dokaza koju
traži sud da nekog osudi. Nama je dovoljno učiniti vjerojatnim da je
ratni zločin učinjen. To je prvi korak. Nakon toga ćemo inicirati
prikupljanje dokaza. Želimo da se vidi koliko je Hrvatska zapravo
stradala, a drugi je cilj da se iz tog stradanja i tih učinjenih
ratnih zločina nedvojbeno selekcioniraju oni koje je, zbog
prikupljenih dokaza i saznanja o učiniteljima moguće i kaznenopravno
pred domaćim ili međunarodnim sudom progoniti. Rad naše komisije ima i
znanstveno-istraživačko-povijesnu dimenziju", objašnjava Horvatić.
Navodi i brojke o zločinima za koje se pouzdano zna i kaže. "Zbog
učinjenih zločina na području Hrvatske prijavljeno je Državnom
odvjetništvu više od 4000 slučajeva, a istraga je pokrenuta za gotovo
3000, optuženo je više od 1000, a pravomoćno osuđeno nešto manje od
500 osoba".
(Hina) dp vkn
260102 MET feb 97
(Hina) dp vkn