LJUBLJANA, 24. veljače (Hina-Luka Fiamengo) - Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD), stranka za koju se donedavno činilo da će u lijevoj koaliciji s Drnovšekovim liberalnim demokratima (LDS) biti glavna politička snaga u
Sloveniji iduće četiri godine, našla se je u teškoj krizi, nakon što je formiranjem nove Drnovšekove vladine koalicije ispala iz svih kombinacija za ponovni uspon na vlast.
LJUBLJANA, 24. veljače (Hina-Luka Fiamengo) - Udružena lista
socijalnih demokrata (ZLSD), stranka za koju se donedavno činilo da će
u lijevoj koaliciji s Drnovšekovim liberalnim demokratima (LDS) biti
glavna politička snaga u Sloveniji iduće četiri godine, našla se je u
teškoj krizi, nakon što je formiranjem nove Drnovšekove vladine
koalicije ispala iz svih kombinacija za ponovni uspon na vlast. #L#
Nekada poznata kao stranka reformatorskih komunista (SDP), ZLSD je
ovih dana najavila održavanje izvanrednog kongresa "čišćenja i
obnove", dok je njen čelnik Janez Kocijančič, koji je prije četiri
godine stranku preuzeo od dr. Cirila Ribičiča, unaprijed najavio da se
odriče kandidature za predsjednički položaj.
ZLSD i dalje tvrdi da je jedina autentična lijeva politička snaga i
da je kao takva jedina primljena u Socijalističku internacionalu, no
neki analitičari iz njezina šireg kruga dovode to u sumnju, dok se
istovremeno broj njezinih birača u Kocijančičevom mandatu smanjio za
više od trećine.
Čelnik sindikalnog krila Miloš Pavlica u "Slovenskoj panorami" navodi
kako su zadnji neuspjesi stranke posljedica otklona od njezina
izvornog biračkog tijela, navodeći da bi ju trebalo proletarizirati i
radikalizirati ako stranka ne želi da ju potpuno unište menadžeri i
intelektualci iz vlastite predstavničke elite.
"Svjetski trendovi govore da se zajedno sa srednjim slojem jača i
proleterijat. A u nas, gdje je 125.000 nezaposlenih i gdje je
radništvo sito laži i na socijalnom dnu, moraš slušati gluposti da je
to preživjela kategorija", navodi ovaj nekadašnji sindikalni
povjerenik u velikom koncernu "Iskra", koji je u međuvremenu većim
dijelom propao.
Analitičari slovenske ljevice govore da je stranka od 1990. stalno
gubila na profilu, a sukladno tome i na utjecaju. Ne samo zbog
gubitaka karizmatičnog Milana Kučana koji je, kandidiravši za mjesto
predsjednika, zamrznuo svoj stranački status, nego i zato jer je,
smatra se, "čuvala leđa" liberalnim demokratima, stranki proizašloj iz
njezina omladinskog krila, koja se u međuvremenu potpuno emancipirala
i svojim načelima liberalnog kapitalizma privukla mlađe poduzetnike,
srednji sloj, državne službenike, ali i dobar dio najsposobnijih
političkih kadrova Udružene liste.
Liberalni demokrati sa sve moćnijim Drnovšekom danas se preko svojih
glavnih publicista šale s Udruženom listom kako je zbog starenja svog
članstva osuđena na prirodnu smrt. Dio stranke, koja je na zadnjim
izborima nastupila pod izbornim sloganom "Lijevo gore!", odgovara da
su vijesti o njezinoj preranoj smrti pretjerane, a predsjednik
Kocijančič je na jednostrani prekid koalicijskih veza Drnovšeku
odbrusio da bez njih slovenski premijer ne bi ni u prethodna dva
mandata bio izabran.
U kombinacijama za Kocijančičeva nasljednika spominje se više imena.
Jedan od njih je Borut Pahor, dosadašnji potpredsjednik i jedan iz
mlađe strankine garde, bivši predsjednik parlamentarnog odbora za
međunarodne odnose. Pahor, koji se u polemikama koje je raniji saziv
parlamenta imao u odnosima s Italijom isticao tezom kako Slovenija
"Talijanima nije dužna niti jednu ciglu iz optantskih kuća" (i tako
podilazio svojoj izbornoj jedinici u slovenskom Primorju), smatraju
međutim, predstavnikom pragmatične, dakle liberalne struje.
Mogući kandidat je i dr. Lev Kreft, nekadašnji direktor ljubljanskog
Marksističkog centra i potpredsjednik parlamenta u bivšem sazivu, sada
profesor estetike na Filozofskom fakultetu. U njegovu kandidaturu
sumnjaju stari kadrovi, koji se nadaju da će stranačku strukturu voditi
netko s jačim praktičnim utjecajem na sindikate i mrežu lokalnih
ogranaka, a ne "kabinetski znanstvenik". To bi mogao biti i razlog
protiv nominacije dr. Rada Behinca, također sveučilišnog profesora i
bivšeg ministra za znanost i tehnologiju.
"Proleterska" linija u stranci nije sklona ni kandidaturi dr. Mateje
Kožuh Novak, jer ističe da bi tako simbolično ojačala tendencija
intelektualiziranja stranke i jačanja "ženskog krila". Mnogi, naime,
smatraju da je za prijašnje izbore katastrofalni učinak na izborni
rezultat imala i strategija po kojoj je stranka inzistirala na tzv.
"ženskoj kvoti", što znači da su išli s listama na kojima je najmanje
trećina kandidata bila ženskog spola. "Žene da, ali pomodni feminizam
ne, kako nam se i na idućim izborima ne bi dogodila situacija da u
parlamentu ne dobijemo niti jednog pravog predstavnika radništva",
upozorava pred stranački kongres "proleterska" linija.
Što će Udruženoj listi donijeti najavljeni kongres "ćišćenja i
obnove", ostaje da se vidi.
(Hina) fl br
241108 MET feb 97
(Hina) fl br