LJUBLJANA, 15. veljače (Hina-Luka Fiamengo) - Situacija u kojoj se našao slovenski premijer Janez Drnovšek nakon što je parlament prošloga četvrtka uskratio potporu njegovu prijedlogu nove vlade - ostajući ravnomjerno podijeljen
(45:45) unatoč već ranije zajamčenom 46. glasu prevage -, pokrenula je u slovenskoj javnosti brojna nagađanja o tome tko je u tom neočekivanom ishodu uskratio svoj glas.
LJUBLJANA, 15. veljače (Hina-Luka Fiamengo) - Situacija u kojoj se
našao slovenski premijer Janez Drnovšek nakon što je parlament
prošloga četvrtka uskratio potporu njegovu prijedlogu nove vlade -
ostajući ravnomjerno podijeljen (45:45) unatoč već ranije zajamčenom
46. glasu prevage -, pokrenula je u slovenskoj javnosti brojna
nagađanja o tome tko je u tom neočekivanom ishodu uskratio svoj glas.
#L#
U prvom trenutku najviše je spominjano ime Cirila Pucka, zastupnika
demokršćana koji je pristao dati svog glas predloženoj koaliciji, zbog
čega je u svojoj stranci proglašen "izdajicom". Jedno od raširenih
tumačenja je ono po kojem je protiv Drnovšeka glasovao netko iz
stranaka ljevice zato jer nije dobio ministarski položaj. Drugačije
objašnjenje od ovog nudi nekadašnji šef Demosove desne koalicijske
vlade Jože Pučnik (koji se u međuvremenu povukao iz aktivne politike).
"Nije isključeno da je akcija bila planirana i da Drnovšek želi samo
razbiti desnicu i u svoju vladu uključiti Pučku stranku koju bi
upotrijebio za stabilno vladanje u iduće četiri godine u poznatom
dosadašnjem stilu", izjavljuje Pučnik za Janšinu "Demokraciju".
Ako bi to bilo točno, riječ je o riskantnoj igri s visokim ulozima
jer bi neuspjeh takvog plana vodio u nestabilnu vladu s tankom
parlamentarnom većinom ili u prijevremene parlamentarne izbore već ove
jeseni. Ovoj potonjoj mogućnosti sklono je već sada više od 30 posto
birača kojima igre stranaka i demonstriranja pred parlamentom počinju
ići na živce, kako je pokazalo istraživanje koje je tijekom ovoga
tjedna proveo ljubljanski list "Dnevnik".
Ovoga su se tjedna iza očiju javnosti odvijali novi pregovori
Drnovšeka s 'trijumviratom' Podobnik/Janša/Peterle, čelnicima stranaka
'desnog' bloka tzv. "Slovenskog proljeća". Kako ocjenjuju dobro
obaviješteni promatrači u Ljubljani, Drnovšek će iskoristiti krajnji
rok koji ima za pregovore o proširenju postojeće koalicije, što znači
da bi konačne rezultate svojih tvrdih pregovora s Marjanom Podobnikom
(Pučka stranka, SLS), Janezom Janšom (socijaldemokrati, SDS) i
Lojzetom Peterleom (kršćanski demokrati, SKD) mogao objaviti tek u
ponedjeljak. Tog dana u ponoć istječe, naime, rok do kada premijer
mora izvijestiti predsjednika parlamenta Janeza Podobnika hoće li u
novo glasovanje ići s već poznatom listom ministarskih kandidata ili
će u njoj napraviti neke izmjene.
Izjave koje su tijekom tjedna nakon svojih susreta s Drnovšekom
davali čelnici stranaka neformalne koalicije "Slovensko proljeće", koja
oponira Drnovšekovoj 'lijevoj' koaliciji, nisu davali mnogo izgleda za
novi povijesni kompromis liberalnog i konzervativnog političkog pola.
Prema izjavama socijaldemokrata Ive Hvalice, Drnovšek odbija "vratiti
stvari na početak" i opozvati već zaključene koalicijske ugovore s
reformiranim komunistima (ZLSD) i Demokratskim umirovljenicima
(Desus), dopuštajući, dakle, prešutno samo to da se iz vladinih
kombinacija izuzmu Jelinčičevi "nacionalisti" (SNS). Čelnik
demokršćana Peterle, obeshrabren dosadašnjim iskustvom s Drnovšekovim
liberalima (LDS), zalaže se za tehničku vladu bez Drnovšeka, koja bi
pripremila teren za prijevremene izbore. Najviše spremnosti za dogovor
s Drnovšekom pokazao je čelnik Pučke stranke Marijan Podobnik, koji je
u petak izrazio spremnost svoje stranke na dvostranačku koaliciju s
Drnovšekovim liberalnim demokratima. Nije tajna da bi njegovi
"Pučani", koji su na prošlim izborima za parlament na opće iznenađenje
postali druga najjača stranka u državi, najviše izgubili ostanu li u
oporbi, ali iz taktičkih razloga Podobnik je do sada u svoju moguću
koaliciju s Drnovšekom svakako želio uključiti još barem Janšine
socijaldemokrate, što će biti veoma teško, ako ne i nemoguće.
Novo miješanje karata na Drnovšekovu stolu s oprezom promatra i
predsjednik države Milan Kučan. On se već javio očekivanom izjavom
kako je za Sloveniju najvažnija stabilnost i kako ne podržava ideju o
prijevremenim izborima. Osim državnih razloga Kučana u tome vjerojatno
vode i osobni motivi. Dogovore li se stranke sadašnje političko stanje
riješiti novim otvaranjem birališta, vjeruje se da bi to moglo biti na
jesen i da bi se zato predsjednička kampanja pomiješala sa stranačkom.
Kučan ne bi želio istovremeno održavanje predsjedničkih izbora (koji
se moraju održati u drugoj polovici godine) s onim parlamentarnim,
tvrde upućeni. On je 1992. iskoristio ustavnu mogućnost da se
kandidira kao kandidat grupe građana, zamrznuvši prije toga stranačko
članstvo. Paralelni izbori za predsjednika i za novi parlament dali bi
'desnici' novi argument za tezu kako je pravi šef 'ljevice' zapravo
predsjednik države. Jer, stranke bi se u takvoj kampanji morale jasno
opredijeliti i o tome kojega predsjedničkog kandidata podupiru, ali bi
i predsjednički kandidati morali kazati koje su im stranke više, a
koje manje na srcu.
(Hina) fl br
150500 MET feb 97
(Hina) fl br