ZAGREB, 14. veljače (Hina)
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u
petak pismo američkog podpredsjednika Ala Gorea, u kojemu zahvaljuje
na čestitkama u povodu njegova ponovna izbora za podpredsjednika SAD,
priopćeno je iz predsjednikova ureda.
"Vaše prijateljstvo, potpora i ohrabrenja mi puno znače", ističe
Gore, izražavajući želje za učvršćivanjem, ionako snažnih, odnosa
Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.
"Vaš neprocjenjivi doprinos daytonskom mirovnom procesu osigurao nam
je mogućnost uspostave mira u Bosni i Hercegovini. Vaša djela
omogućila su toliko puno mnogima, stoga se radujem što ću s Vama
ponovno surađivati u mom novom mandatu.
Uvjeren sam da, radeći zajedno, možemo proširiti krug mira i
prijateljstva i omogućiti stvaranje sigurnijeg svijeta za sve ljude.
Uz najbolje želje, htio bih da znate da ste u našim mislima i
molitvama, Iskreno, Al Gore", stoji u pismu američkog podpredsjednika
Predsjedniku Tuđmanu.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u
petak u Zagrebu vjerodajnice veleposlanika četiriju zemalja - Meksika,
Tajlanda, Moldavije i Australije.
Primajući vjerodajnice od izvanredne i opumonomoćene veleposlanice
Sjedinjenih Država Meksika sa sjedištem u Beču Roberte Lajous Vargas,
predsjednik Tuđman je izrazio zadovoljstvo njezinom izjavom "da želi
doprinijeti razvoju dobrih odnosa između Meksika i Hrvatske".
Hrvatski je predsjednik također uputio najbolje želje i pozdrave
meksičkom predsjedniku Ernestu Zedillou.
Dr. Tuđman je zatim primio vjerodajnice od izvanrednog i
opumunomoćenog veleposlanika Kraljevine Tajland Pradapa
Pibulsonggrama, čije je sjedište u Budimpešti.
Predsjednik je tom prigodom rekao "da će dobri odnosi između
Hrvatske i Tajlanda donijeti ne samo obostrane koristi našim zemljama,
nego i učvršćenju mira u suvremenom svijetu za koji svi ljudi dobre
volje moraju biti zainteresirani". Predsjednik Tuđman je uputio
pozdrave tajlandskom kralju Bhumibolu Adulyadeju.
Primajući vjerodajnice od izvanarednog i opunomoćenog veleposlnika
Republike Moldavije Alexeia Andrievschia, čije je sjedište u
Budimpešti, predsjednik Tuđman je izrazio osobito zadovoljstvo
uspostavom diplomatskih odnosa između dviju zemalja, jer su
moldodavski i hrvatski narod uspjeli izboriti svoju samostalnost i
neovisnost i danas imaju mogućnost "da kažu svoju riječ u međunarodnoj
zajednici, u Europi i u svijetu".
Predsjednik Tuđman je uputio najbolje želje i pozdrave moldavskom
presjedniku Petruu Luchinskom.
Na kraju je predsjednik Tuđman primio vjerodajnice od veleposlanika
Australije Lancea Louisa Ettelsona Josepha, čije je sjedište u Beču.
Predsjednik je tom prigodom izrazio zadovoljstvo uspostavom
diplomatskih odnosa s Australijom "ne samo zato što je Hrvatska
zainteresirana za razvitak dobrih i prijateljskih odnosa s
Australijom, zbog uloge koju Australija ima u međunarodnom životu,
nego i zbog činjenice da je Australija domovina gotovo četvrtine
milijuna hrvatskih iseljenika".
Upućujući pozdrave generalnom guverneru Australije, predsjednik
Tuđman je izrazio želju da se odnosi između dvije zemlje "razvijaju na
što široj gospodarskoj i kulturnoj osnovi, na dobrobit obiju zemalja i
u interesu suradnje naših dviju zemalja u međunarodnom poretku".
ZAGREB - Predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić primio je u petak
u nastupni posjet veleposlanicu Meksika u Hrvatskoj Robertu Lajous
Vargas i veleposlanika Australije Lancea Louisa Ettelsona Josepha.
U razgovoru s meksičkom veleposlanicom istaknute su mogućnosti
gospodarske suradnje u čemu Hrvatska može sudjelovati brodogradnjom i
proizvodnjom lijekova. Takvi i drugi oblici međusobnih odnosa utvrdit
će se međudržavnim ugovorima koji će se uskoro zaključiti između dviju
prijateljskih zemalja.
Tijekom razgovora s veleposlanikom Australije razgovaralo se o
položaju hrvatskih iseljenika u toj zemlji, koji su veza između
Hrvatske i Australije.
Razmotreni su i aktualni odnosi naroda jugoistočne Europe. Obostrano
je izražena želja za unapređenjem svekolikih međudržavnih odnosa.
ZAGREB - O mogućnostima razvoja gospodarske suradnje između Hrvatske i
Meksika razgovarali su u petak poslijepodne u Zagrebu predsjednik
hrvatske Vlade Zlatko Mateša i veleposlanica Meksika u Republici
Hrvatskoj sa sjedištem u Beču Roberta Lajous (Lahous) Vargas.
U razgovoru s veleposlanicom Vargas Mateša je rekao da je za
razvijanje gospodarske suradnje između dviju zemalja najprije potrebno
bolje poznavanje međusobnih mogućnosti pa je u skladu s time predložio
kontakt između gospodarskih komora te poslovnih ljudi kao i službene
razmjene izaslanstava.
Premijer Mateša primio je u petak poslijepodne u nastupni posjet i
veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Beču
Lancea Louisa Ettelsona Josepha.
Izvjestio ga je o prioritetima hrvatske politike, a to su završetak
mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ispunjavanja obveza koje je
Hrvatska preuzeta Daytonskim sporazumom te razvijanje odnosa s
Europskom unijom i općenito približavanje i uključivanje u
euroatlanske integracije što su nastojanja koja, prema riječima
australskog veleposlanika, Australija potpuno podržava.
ZAGREB - Vojna izaslanstva Hrvatske i Francuske vojske razmijenila su
u petak u Zagrebu mišljenja o svim oblicima moguće vojne suradnje,
izjavili su nakon razgovora načelnici glavnih stožera dviju vojski
generali Pavao Miljavac i Jean-Philippe Douin (Žan-Filip Duen).
RIM - Status Brčkoga za sada se neće mijenjati, a međunarodne snage će
nadzirati prometnice i povratak izbjeglica, objavio je u petak u Rim
predsjedatelj međunarodne arbitraže, Amerikanac Roberts Owen, u
prisutnosti izaslanstava Kontaktne skupine, te visokog povjerenika za
civilna pitanja provedbe Daytonskog sporazuma Carla Bildta.
Završnu odluku arbitraže nisu potpisali njezini članovi iz
hrvatsko-bošnjačke Federacije Čazim Sadiković i srpskoga entiteta
Vitomir Popović.
"Odluka Arbitražnoga suda predstavlja važan korak u mirovnom procesu
u Bosni i Hercegovini", ocijenio je na konferenciji za novinare u Rimu
Carl Bildt, te izrazio nadu da će ona biti dobro prihvaćena u svima
trima vlastima, odnosno srpskoj, Federacije i BiH.
Promijena na zemljovidu za sada neće biti, nego će međunarodne snage
nadzirati cijeli prostor.
Zadaća tih snaga je da jamče slobodno kretanje svim pješacima i
automobilima na svim ključnim cestama, mostovima i u luci, na području
koji uključuje prostor od smjera Donja Mahala - Orašje, odnosno
takozvanu ceste Arizona na zapadu, sve do istočne granice općine
Brčko.
One također moraju osigurati normalno demokratsko djelovanje lokalne
vlasti, kao i jamčiti sigurnost svih građana Bosne i Hercegovine
unutar toga prostora.
Za područje Brčkog bit će imenovan američki supervizor koji će biti
odgovoran visokom predstavniku za civilne poslove u BiH Carlu Bildtu.
O tome kako će on djelovati konačno će se odlučiti 19. veljače u
Bruxellesu na sastanku Vijeća za provedbu mirovnog sporazuma.
U svakom slučaju, kako stoji i u odluci arbitraže, supervizor će usko
surađivati sa SFOR-om i ostalim međunarodnim policijskim snagama.
Supervizor bi uz pomoć UNCHR-a trebao jamčiti povratak izbjeglica u
Brčko. Također bi zajedno s OESS-om trebao organizirati slobodne
lokalne izbore prije kraja međunarodnog nadgledanja. Poslije izbora bi
trebao pomoći uspostavi nove vlasti.
Međunarodna zajednica se obvezuje da će gospodarski pomoći razvoj
toga prostora te revitalizirati luku na Savi, koja je u interesu obiju
strana.
Između 15. prosinca ove godine i 15. siječnja 1998. međunarodni
Arbitražni sud bi trebao primiti eventualne primjedbe na današnju
odluku i do 15. ožujka 1998. donijeti odluku o eventualnoj novoj
budućnosti toga prostora.
RIM/SARAJEVO - Posebni izaslanik američke vlade John Kornblum trebao
bi u petak doputovati u BIH gdje će održati nz razgovora s bosanskim
čelnicima o situaciji u Brčkome, objavili su američki diplomatski
izvori.
Kornblum bi se u Sarajevu trebao sastati s Alijom Izetbegovićem i
Krešimirom Zubakom.
Nakon toga američki bi izaslanik trebao otuputovati na Pale gdje će
razgovarati s Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom.
Predsjednik Međunarodnog arbitražnog suda, Amerikanac Roberts Owen,
također bi u petak trebao doputovati u Sarajevo, a nakon toga je
predviđeno da posjeti i Brčko.
WASHINGTON - Američke postrojbe smještene u blizini Brčkog povećale su
broj ophodnji uoči službene odluke arbitražnog suda, objavilo je u
četvrtak američko ministarstvo obrane.
"Mi ne očekujemo veće probleme nakon službenog objavljivanja te
odluke", izjavio je glasnogovornik Pentagona Kenneth Bacon.
Oko 1.000 američkih vojnika je smješteno u kampu "McGovern" blizu
Brčkog u sastavu SFOR-a u BiH.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin je u svojem prvom radijskom
obraćanju, otkako se razbolio, jasno izjavio kako neće dopustiti
nikakve ustavne promjene koje traže njegovi politički protivnici,
želeći smanjiti njegove predsjedničke ovlasti ili ga smijeniti.
Jeljcin se više puta pojavio na televiziji otkako je 20. siječnja
izašao iz bolnice, ali se tek u petak obratio narodu putem radija.
Jedan od njegovih liječnika je izjavio kako je Jeljcinu potrebno još
deset dana da bi se potpuno oporavio.
MOSKVA - Zastupnici Donjeg doma ruskog parlamenta prihvatili su
rezoluciju kojom se od ruskoga Ministarstva zdravstva i liječnika
predsjednika Borisa Jeljcina traži da prije 1. ožujka članovima
parlamenta podnesu službeni bilten o zdravstvenom stanju ruskoga
predsjednika.
Za rezoluciju je glasovao 271 zastupnik, a 32 su se izjasnila protiv.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Madeleine Albright uskoro će
otputovati u Moskvu gdje će pokušati otkloniti snažno rusko
protivljenje NATO-vu proširenju Saveza.
Albright je prije odlaska u neke zemlje Europe i Azije novinarima
kazala kako će tijekom pregovora s Rusima - u Moskvi 20. i 21.
veljače, nastojati uvjeriti njihove čelnike da "NATO ne smatraju
protivnikom".
DEN HAAG - Nizozemsko predsjedništvo Europske unije potvrdilo je u
petak da će se sastanak na vrhu Europske unije i Rusije održati 3.
ožujka u Moskvi.
EU će predstavljati nizozemski premijer Wim Kok, nizozemski ministar
vanjskih poslova Hans van Mierlo, predsjednik Europske komisije
Jacques Santer i europski povjerenik za vanjske poslove Hans van den
Broek.
Prvotno planiran europsko-ruski sastanak na vrhu, koji se trebao 3. i
4. veljače održati u Den Haagu, morao je biti odgođen zbog
zdravstvenoga stanja ruskoga predsjednika Borisa Jeljcina.
SINGAPUR - Europska unija i Udruga zemalja jugoistočne Azije (ASEAN)
dogovorili su se da poduzmu niz koraka kako bi potaknuli trgovinsku i
gospodarsku suradnju.
Trgovina se od 1980. već učetverostručila između 15 čanica EU --
najveće svjetske trgovinske asocijacije -- i sedam zemalja ASEAN-a
koji do 2003. namjerava stvoriti vlastito područje slobodne trgovine
koje će obuhvatiti stanovništvo veće nego što je europsko.
SINGAPUR - Kineski ministar vanjskih poslova Qian Qichen (Ćien Ćičen)
i njegov južnokorejski kolega Yoo Chong-ha (Ju Čong-ha) završili su
razgovore o rješavanju diplomatske krize oko sjevernokorejskog
prebjega.
Yoo je rekao novinarima da će se dva ministra ponovno sastati ali
nije ulazio u pojedinosti razgovora o prebjegu Hwang Jang-yopu,
visokom sjvernokorejskom dužnosniku, koji se nalazi u južnokorejskom
veleposlanstvu u Pekingu tražeći politički azil.
MOSKVA - Svih četrnaest talaca su živi, uključujući i promatrače UN-a
i novinare, koje zatočenima drže tadžikistanski pobunjenici, javlja u
petak novinska agencija ITAR pozivajući se na izjavu zamjenika ruskog
premijera Vitalija Ignjatenka.
Ignjatenko je izjavio da je o tome telefonski razgovarao s
pobunjenicima.
Vođa islamske pobunjeničke skupine Bahram Sadirov je prethodno u
glavnom gradu Tadžikistana Dušanbeu rekao da je jedan vojni promatrač
UN-a ubijen.
RIM - U petak su ponovno otvoreni šalteri bivše Tršćanske kreditne
banke (TKB), koja je zbog lošeg poslovanja likvidirana i umjesto koje
je otvorena Nova TKB s većinskim kapitalom banke Antoniane iz Padove.
NTKB bi trebala nastaviti izvršavati obveze TKB-a i kad je riječ o
isplati talijanskih mirovina hrvatskim i slovenskim građanima.
Radi se oko 200 milijardi lira na godinu.
U NTKB bi svojim kapitalom trebale ući po jedna hrvatska i slovenska
banka, no njihova imena još nisu objavljena.
FIER - Oko 5.000 demonstranata okupilo se u petak u albanskom gradu
Fieru.
Demonstranti su bacali kamenje na oko stotinu policajaca koji su ih
pokušali istjerati s glavnoga gradskog trga.
Policajci su se nakon toga povukli, pa se situacija malo smirila, ali
je i dalje ostala napeta. Demonstranti su vikali "Dolje Beriša" i
"Vratite nam naš novac".
Albaniju je zahvatio val protuvladinih prosvjeda nakon što su tisuće
ljudi izgubili svoju ušteđevinu u sumnjivim financijskim tvrtkama, a
za to optužuju vladu u Tirani.
(Hina) fp fp
141600 MET feb 97
(Hina) fp fp