HONG KONG, 8. veljače (Hina) - Prema ugovoru između Kine i Velike
Britanije, što ga je s britanske strane 1984. u Pekingu potpisala
bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, Hong Kong se od 1.
srpnja 1997. vraća pod kinesku upravu. Kina se njime obvezala
da će i po odlasku Britanaca narednih 50 godina Hong Kong ostati
kapitalističkom enklavom s visokim stupnjem autonomije pa se tako
uvriježilo govoriti o formuli "jedna zemlja, dva sustava".
Obje strane uvjeravale su od tada kako građanska prava, nezavisni
sudovi i sloboda medija ostaju zagarantirani. No, kako se bliži 30.
lipanj, datum prijenosa vlasti, rasprava o budućnosti građanskih
sloboda u Hong Kongu postaje jednom od vrućih tema američko-kineskih
odnosa i međunarodne diplomacije.
Nakon 155 godina kolonijalne vlasti, Britanci su posljednjoj
komunističkoj velesili željeli predati Hong Kong s većim stupnjem
demokracije nego što je kolonija ikada imala. Britanski guverner Hong
Konga, Chris Patten, iskoristio je nedorečenosti u kinesko-britanskom
dogovoru za proširenje demokratske osnove hongkonškog parlamenta i
ukidanje nekih preživjelih kolonijalnih zakona koji su bili u
proturječju s Međunarodnom poveljom o građanskim i političkim pravima.
U Pekingu su to protumačili kao provokaciju koju ne namjeravaju
tolerirati. Najavili su da će raspustiti "Pattenov parlament", a
ukinute zakone vratiti. Ponovo se razbuktala rasprava o budućnosti
Hong Konga u kojoj Zapad nastoji zadržati prijateljski ton.
"Uporno im nastojimo objasniti da hongkonški kapitalistički sustav
nije samo pitanje poduzetništva i brzog bogaćenja, već da su građanska
prava i slobode uvjet bez kojeg se ne može", izjavio je jedan visoki
britanski dužnosnik. U tu se raspravu proteklih dana uključio i
američki predsjednik Clinton, koji je u izrazito miroljubivu tonu
poručio Pekingu, više kao savjet nego upozorenje, kako su (građanske)
slobode ključ (gospodarskog) napretka.
Britanski guverner Patten je bio provokativniji: "Hong Kong ima pravo
prije 1. srpnja saznati vjeruje li Kina još uvijek u formulu 'jedna
zemlja, dva sustava' ili ona želi uvesti načelo 'jedna zemlja, jedan
sustav' kršeći time svoje međunarodne obveze i svečana obećanja".
Sudeći po reakcijama s kineske strane, čini se da ne ostaje puno
prostora za nedoumice. Peking ne taji da će poslije 30. lipnja u Hong
Kongu i dalje postojati znatan stupanj ekonomskih sloboda, ali da neće
trpiti nikakvo zarazno širenje zapadnih ideja o demokraciji,
građanskim slobodama i pravima. Kinesko ministarstvo inozemnih poslova
je, u reakciji na Clintonove izjave, to samo potvrdilo: "Prirodno je
da Kina i Sjedinjene Države imaju različite nazore na pitanje ljudskih
prava".
Kineska strana je u prosincu prošle godine osnovala "provizorni
parlament" koji treba nadomjestiti "Pattenov parlament". Prvi susret
"provizornog parlamenta" se održao u Shenzenu koji leži odmah na
granici, ali s kineske strane. Chris Patten je izjavio: "Debatna
skupina koja se susrela van granica našeg teritorija nema u Hong Kongu
nikakav legitimitet ni ugled". Međutim, u tom novom 60-očlanom
tijelu već su uključena i 33 člana sadašnjeg hongkonškog parlamenta.
Samo se potvrdilo očekivanje da je hongkonška politička i još više
poslovna elita spremna promijeniti dres i zaigrati za novi tim. Unatoč
protestima iz Hong Konga i inozemstva, taj će se "provizorni parlament"
nastaviti susretati u Shenzhenu, a u srpnju preseliti u Hong Kong.
Ako je formiranje paralelnog parlamenta u ovom trenutku kontroverza
koja ima međunarodne odjeke, od 1. srpnja to će biti potpuno
"unutrašnja stvar Kine". Znajući to i ne krijući samouvjerenost,
sadašnji članovi provizornog parlamenta spremaju se u diplomatsku
ofenzivu, u kojoj će njihovo izaslanstvo, predvođeno budućim kineskim
čelnikom Hong Konga, Tung Chee Hwaom, koji je ujedno i član Pattenove
vlade, posjetiti Britaniju, Kanadu i Sjedinjene Države s namjerom da
"razjasne nesporazume i unaprijede međunarodno povjerenje u budućnost
Hong Konga".
Zapadni političari su oni koji u ovom trenutku izgledaju mnogo
nesigurniji u nastojanju da nađu krhku ravnotežu između zalaganja za
demokraciju i ljudska prava i zadaće očuvanja svojih trgovinskih i
strateških interesa na azijskim obalama Tihog oceana.
(Hina) bla br
080642 MET feb 97
(Hina) bla br