ZAGREB, 19. veljače (Hina - Tamara Marinković) - U posljednjim mjesecima 1996. kao i u ovogodišnjem siječnju u zdravstvenom sustavu došlo je do određenog pogoršanja financijske situacije i popuštanja financijske discipline, izjavio je
ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang izrazivši pritom zadovoljstvo stručnom razinom zdravstvene zaštite u prošloj godini. U razgovoru za Hinu dr. Hebrang je rekao da je u zdravstvenom sustavu za 1997. godinu predviđeno 2,2 milijardi njemačkih maraka s kojima se mora financirati cjelokupnu zdravstvenu zaštitu pučanstva, što nije moguće bez financijske discipline. U prosjeku mjesečno po osiguraniku u zdravstvo ulazi 100 kuna, a sa tako malo sredstava nigdje u svijetu ne postoje ovako široka prava zdravstvenih osiguranika pa je financijska disciplina temelj reorganizacije zdravstva, ističe ministar Hebrang.
SUSTAVA
ZAGREB, 19. veljače (Hina - Tamara Marinković) - U posljednjim
mjesecima 1996. kao i u ovogodišnjem siječnju u zdravstvenom sustavu
došlo je do određenog pogoršanja financijske situacije i popuštanja
financijske discipline, izjavio je ministar zdravstva dr. Andrija
Hebrang izrazivši pritom zadovoljstvo stručnom razinom zdravstvene
zaštite u prošloj godini. U razgovoru za Hinu dr. Hebrang je rekao da
je u zdravstvenom sustavu za 1997. godinu predviđeno 2,2 milijardi
njemačkih maraka s kojima se mora financirati cjelokupnu zdravstvenu
zaštitu pučanstva, što nije moguće bez financijske discipline. U
prosjeku mjesečno po osiguraniku u zdravstvo ulazi 100 kuna, a sa tako
malo sredstava nigdje u svijetu ne postoje ovako široka prava
zdravstvenih osiguranika pa je financijska disciplina temelj
reorganizacije zdravstva, ističe ministar Hebrang. #L#
Otežanu financijsku situaciju u hrvatskom zdravstvenom sustavu
ponajviše su, po ministrovim riječima, uzrokovala visoka dugovanja
zdravstvenih ustanova dobavljačima lijekova i potrošnog materijala
koja su krajem 1996. dostigla brojku od 233 milijuna kuna te izrazita
nedisciplina u naplati doprinosa što je u siječnju smanjilo priliv za
12 posto.
Ministar Hebrang ističe kako je nužno pronaći hitno rješenje ovakvoj
situaciji jer bi inače svi planovi zacrtani za ovu godinu u zdravstvu
mogli "pasti u vodu". Naime, na temelju očekivanog povećanja priliva
novačanih sredstava, načinjeni su planovi rashoda i investiranja u
zdrastveni sustav, a nedavno potpisanim kolektivnim ugovorom povećane
plaće zdravstvenih djelatnika.
U 1996. godini oko 40-ak je zdravstvenih ustanova iskazalo gubitak u
poslovanju zbog nepodmirenih dugova prema dobavljačima dužim od 30
dana, koji se, kako ističe ministar zdravstva, smatraju granicom nakon
koje dobavljači u svoju cijenu ugrađuju povećani postotak za čekanje
na isplatu zarađenog novca. Prema evidencijama Ministarstva zdravstva,
1995. godine taj je dug za oko 250 zdravstvenih ustanova iznosio 170
milijuna kuna, da bi se zaključno sa 31. prosincem 1996. povećao na
233 milijuna kuna, upozorio je dr. Hebrang ocijenivši da je takvo
povećanje "posljedica važnog psihološkog postratnog sindroma, tj.
uvjerenja da dolaze bolji dani i da se može trošiti bez obzira na
stvarne financijske mogućnosti".
"Među tih 40-ak ustanova, osam ih u svojim dugovanjima prema
dobavljačima duljim od 30 dana prelazi iznos od 8 milijuna kuna što je
granična svota iza koje treba pristupiti sanaciji, budući da tako
veliki dug može uzrokovati poteškoće u opskrbi i dovesti u pitanje
normalan rad ustanove", kaže dr. Hebrang. Također ističe kako su sve
te ustanove 1996. godinu završile bez gubitaka, te da su njihovi dugovi
nastali ranijih godina kao posljedica lokacije na ratnoj bojišnici ili
prometne izolacije u doba srpske okupacije. Najveći dužnik među tim
bolnicama svakako je KB Split koja dobavljačima duguje 51 milijun
kuna, zatim slijedi KB Dubrava čiji dug iznosi 35 milijuna kuna, i
koji je nastao ponajprije zbog zakašnjele reorganizacije, a tu su i
primjerice opće bolnice u Dubrovniku, Vinkovcima i Pakracu.
Sljedeći uzrok otežane financijske situacije u zdravstvu jest
izrazita nedisciplina u naplati doprinosa pa je tako priliv sredstava
u siječnju bio je 12 posto manji u odnosu na siječanj 1996., a trebao
je, kako napominje ministar zdravstva, biti veći 10-ak posto.
"Razlika, dakle, između planiranog i ostvarenog je 20 posto, a
objašenjenja za to kriju se u nedisciplini poslodavaca i njihovom
kalkulativnom pristupu, jer, koliko god Zavod za platni promet
kontrolirao naplatu doprinosa, jedan dio sredstava ipak ostaje izvan
njegove kontrole", ističe dr. Hebrang.
"Veliki problem uzrokuje prijavljivanje niže plaće od realno
isplaćene, budući da se razlika u netto obliku isplaćuje u različitim
formama. Tome moramo naći 'protuotrov' tako da podignemo donju granicu
plaće na koju će se morati plaćati doprinos bez obzira kolike plaće
poslodavac isplaćuje radnicima", kaže Hebrang.
On također upozorava na aktualno smanjenje plaća uposlenika na teret
smanjenja poreza koji provode pojedini poslodavci. "Umjesto da na
temelju toga poslodavci povećaju plaće uposlenicima za postotak za
koji je smanjen porez, oni taj dio stavljaju u vlastiti džep. Umjesto
da se dakle, povećanjem plaća poveća i postotak doprinosa, imamo
umjesto 10 posto veće osnovice za uplatu doprinosa 6 posto manju
osnovicu", istaknuo je ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang dodavši
kako sve te pojave idu na ušrtb uposlenika, koji tako dolaze u
situaciju, da im se zbog neodgovornosti poslodavaca, smanjuje opseg
zdravstvene zaštite.
(Hina) mt ds
191240 MET feb 97
(Hina) mt ds