ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Današnji VEČERNJI LIST objavljuje razgovor Mladenke Šarić s ministrom uprave RH Davorinom Mlakarom o tijeku priprema za lokalne izbore, posebice u hrvatskom Podunavlju, kao i o kritikama što ih na njegov
rad upućuje oporba, zahtijevajući i njegovo smjenjivanje. Komentirajući spekulacije o broju srpskog stanovništva (brojka varira od 13 000 do 60 000) koje je posljednjih godina naselilo prostor Podunavlja, Mlakar kaže: "Ekstremne se procjene mogu odmah brisati. Teško je utvrditi točan broj ljudi koji tamo žive i koji će izaći na izbore. Ponajprije postoje ljudi koji su prema podacima hrvatske vlasti živjeli u Podunavlju 1991. godine i ranije. Taj je broj između 50 000 i 60 000 i nije riječ samo o Srbima. Među njima ima i Mađara, Slovaka, Rusina, čak i mali broj Hrvata. Broju valja dodati oko 80 000 prognanih Hrvata, Mađara i drugih koji su u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu. Posebna kategorija su ljudi, uglavnom Srbi, koji su došli nakon 1991. godine. Neki su došli početkom rata, iseljavajući iz drugih gradova, a dio je stigao nakon 'Bljeska' i 'Oluje'. Koliko ih sada živi u Podunavlju, teško je reći. Među njima je bilo dosta migracija, neki su odlazili u Srbiju, neki u treće zemlje, neki u područje BiH pod srpskim nadzorom. Procjenjujemo kako je taj broj između 25 000 i 30 000.
ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Današnji VEČERNJI LIST objavljuje razgovor
Mladenke Šarić s ministrom uprave RH Davorinom Mlakarom
o tijeku priprema za lokalne izbore, posebice u hrvatskom Podunavlju,
kao i o kritikama što ih na njegov rad upućuje oporba, zahtijevajući i
njegovo smjenjivanje. Komentirajući spekulacije o broju srpskog
stanovništva (brojka varira od 13 000 do 60 000) koje je posljednjih
godina naselilo prostor Podunavlja, Mlakar kaže: "Ekstremne se
procjene mogu odmah brisati. Teško je utvrditi točan broj ljudi koji
tamo žive i koji će izaći na izbore. Ponajprije postoje ljudi koji su
prema podacima hrvatske vlasti živjeli u Podunavlju 1991. godine i
ranije. Taj je broj između 50 000 i 60 000 i nije riječ samo o Srbima.
Među njima ima i Mađara, Slovaka, Rusina, čak i mali broj Hrvata.
Broju valja dodati oko 80 000 prognanih Hrvata, Mađara i drugih koji
su u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu. Posebna kategorija
su ljudi, uglavnom Srbi, koji su došli nakon 1991. godine. Neki su
došli početkom rata, iseljavajući iz drugih gradova, a dio je stigao
nakon 'Bljeska' i 'Oluje'. Koliko ih sada živi u Podunavlju, teško je
reći. Među njima je bilo dosta migracija, neki su odlazili u Srbiju,
neki u treće zemlje, neki u područje BiH pod srpskim nadzorom.
Procjenjujemo kako je taj broj između 25 000 i 30 000. #L#
Prisutan je strah da je Pismo namjere otvorilo vrata legaliziranju
nacionalne strukture nastale etničkim čišćenjem jer se pridošlim
Srbima daje pravo odabira hoće li birati lokalnu vlast u prijašnjim
ili sadašnjim prebivalištima. Koliko je strah utemeljen", pitanje je
novinarke na koje Mlakar odgovara: "Etnička struktura je promijenjena
u odnosu na 1991. godinu, to je sigurno, ali vjerujem da neće bitno
promijeniti sliku niti donijeti neku prevlast Srbima koje bi se itko
trebao plašiti".
O raspravi u Saboru o njegovoj odgovornosti u nekoliko osjetljivih
slučajeva, Mlakar u nastavku razgovora kaže: "Strategija oporbe je
bila da u raspravi o meni raspravljaju o svim drugim temama: Zagrebu,
Rijeci, Istri... Neugodno je kad Sabor poziva na red, bez obzira jesu
li navodi točni ili nisu. Moram reći da navodi kojim su me teretili
nisu utemeljeni na propisima. Primjerice, tvrdnja kako je
gradonačelnik Zagreba kojem je izglasano nepovjerenje morao podnijeti
ostavku, nije točna. Ili da je Ministarstvo uprave napalo Statut
istarske županije. Zaboravlja se da je Ustavni sud ukinuo 18 od 36
članaka statuta. U Istri je slučaj dobio dimenzije koje ne zaslužuje.
Mi smo u nekoliko godina napravili cijelo zakonodavstvo i normalno je
da u njemu ima preopćenitih normi. Uvijek će postojati odnosi u
društvu koji će biti prekomplicirani za jednostavnu primjenu normi".
(Hina) mi
030820 MET feb 97
(Hina) mi