ZAGREB, 20. veljače (Hina) - More, naše Jadransko more, u tradiciji je doživjelo stotine metafora, predstavljajući uvijek mjeru izvanredne količine nečega. Ali, koliko je Jadransko more i kako ga zemljopis kvanitificira?
ZAGREB, 20. veljače (Hina) - More, naše Jadransko more, u tradiciji je
doživjelo stotine metafora, predstavljajući uvijek mjeru izvanredne
količine nečega. Ali, koliko je Jadransko more i kako ga zemljopis
kvanitificira? #L#
Pitanjem se pozabavio prof. dr. Ognjen Bonacci u novom broju
"Hrvatske vodoprivrede", upozorivši da su njegovi podatci tek grube
procjene. Da bi se izradila "bilanca voda" Jadranskoga mora, treba
obaviti multidisciplinarnu zadaću, koja mora biti međunarodni projekt,
a najviše izgleda ima u sklopu UNESCO-a, kaže dr. Bonacci.
Obalni je pojas Jadranskoga mora dug 3737 km, a more između 800 i 870
km. Prosječna širina Jadranskoga mora je 248 km, a prosječna dubina
239 metara. Površina mora je približno 139.000 četvornih km, a njegov
se obujam procjenjuje na 34.977 prostornih kilometara morske vode.
No, kako iz tih podataka ustanoviti točnu(!) količinu vode? Jer, u
Jadransko iz Jonskoga mora dotječe morska voda kroz 40 morskih milja
široka Otrantska vrata, ovisno o jačini morske struje, a tu su i
stalno promjenjivi utjecaji dotoka slatke vode rijekama, količine
oborina, isparavanje mora i drugo.
Dr. Bonacci drži da se količina koja uđe iz Jonskoga mora i u njega
iziđe može međusobno poništiti. Što se tiče količine oborina, on kaže
da ne postoje točna mjerenja oborina nad Jadranskim morem, pa ako se
pretpostavi da je godišnja količina oborina 300-500 mm na četvorni
metar, onda tijekom godine Jadran primi između 42 i 69 milijarda
prostornih metara slatke vode.
Također, po gruboj procjeni prosječni godišnji dotok s kopna u
Jadransko more iznosi 5,5-6 prostornih metara vode u sekundi, što bi u
godišnjem obujmu iznosilo od 173 do 186 milijarda prostornih metara
slatke vode.
Izravnih mjerenja nema ni za količinu isparavanja morske vode, ali se
procjenjuje da se radi o 153 do 180 milijarda prostornih metara.
Iako su podatci o količini dvojbeni, nesumnjivo je da je Jadransko
more jedno od rijetkih s pozitivnom ili slatkom bilancom voda, što
znači da u nj uđe više slatkih voda nego ispari mora.
Stoga se donekle može razumjeti kad naš Primorac po ljetnoj žegi
kaže: "More bi' popija." Ali, u toj tradiciji za neumjerene izjave
postoji i "Bolje je svašta ist', nego svašta zborit."
(Hina) li mp
201214 MET feb 97
(Hina) li mp