TOKIO, 20. veljače (Hina/Reuter) - Kina će zakoračiti u poslijedengovsku eru sa sve većom vojnom snagom i osjećajem sudbonosnog vremena za svoju naciju, dvjema činjenicama koje bi mogle ukloniti "sigurnosni ventil" prema susjednim
azijskim zemljama. S druge strane Dengova smrt za sjevernokorejske komunističke čelnike predstavlja znakovit gubitak koji bi mogao uzdrmati njihov državni poredak, tvrde azijski politički analitičari.
TOKIO, 20. veljače (Hina/Reuter) - Kina će zakoračiti u
poslijedengovsku eru sa sve većom vojnom snagom i osjećajem
sudbonosnog vremena za svoju naciju, dvjema činjenicama koje bi mogle
ukloniti "sigurnosni ventil" prema susjednim azijskim zemljama. S
druge strane Dengova smrt za sjevernokorejske komunističke čelnike
predstavlja znakovit gubitak koji bi mogao uzdrmati njihov državni
poredak, tvrde azijski politički analitičari. #L#
Analitičari smatraju da nakon Dengova odlaska neće doći do
trenutačnih zaokreta u kineskoj vanjskoj politici, ali vjeruju da
njegova smrt uklanja "sigurnosni ventil", koji je bio jamstvo kineskog
dobrog odnosa prema susjednim zemljama.
Prema njihovom mišljenju Dengova pozicija kao veterana komunističke
Kine i učesnika "dugog marša" i njegove bliske veze s vojskom učinile
su ga državnim čelnikom koji nije morao dokazivati nacionalističke
težnje.
Dengova smrt za kineske susjedne zemlje znači potrebu razvoja
vlastitog sigurnosnog plašta i pokušaj što bliskijeg uvođenje Pekinga
u regionalne forume, kao što je primjerice Azijsko-pacifička
gospodarska suradnja (APEC).
"U kratkoročnom razdoblju neće biti velikog zaokreta u kineskoj
vanjskoj politici, koju je utemeljio Deng Xiaoping", rekao je profesor
sjevernoazijskog diplomatskog studija na tokijskom sveučilištu Nozomu
Akizuki.
"Međutim, u srednjoročnom razdoblju postoji velika mogućnost da će
Kina promijeniti smjer svoje politike. Naime, posljednjih je godina
kineski nacionalizam jako porastao, pa se primjerice očituje u
snažnom otporu prema američkom načinu demokracije i ljudskim
pravima", nastavlja Akizuki.
Drugi politički analitičari ističu prošlogodišnje probleme s Tajvanom
i ovogodišnje vraćanje Hong Konga u kineske ruke kao događaje koji bi
mogli podstaći kineski nacionalizam.
Neki japanski politički i vojni analitičari procjenjuju da će Dengov
nasljednik, predsjednik države Jiang Zemin možda htjeti dokazati svoje
nacionalističku vjerodostojnost predstavljajući se čelnikom čvrste
ruke na svjetskoj sceni.
"Jiang Zemin zauzima tvrdokorno stajalište jačanjem vojske i
podsticanjem nacionalizma, a pitanje je da li će takva politika biti
prihvatljiva u svjetskim okvirima. Osim toga kineski predsjednik nema
apsolutno nikakvo vojničko iskustvo, pa se može očekivati pojačani
pritisak vojnih čelnika da im dokaže da se na njega mogu osloniti",
tvrde analitičari.
Predavač političkih znanosti na tokijskom sveučilištu Kuniko Inoguchi
smatra da rješenje leži u "imperativu održavanja dobrih odnosa s
Kinom i ohrabrivanju Pekinga da što više sudjeluje u multilateralizmu".
S druge strane Dengova smrt je za službeni Pjongjang bila druga loša
vijest iz Pekinga ovoga tjedna, nakon što postaje sve očitije da će
najviši politički sjevernokorejski prebjeg u povijesti Hwang Jang-yop
dobiti dozvolu da se nastani u Južnoj Koreji.
Peking pokušava održavati dobre odnose i s tradicionalnim saveznikom
Sjevernom Korejom i s novim poslovnim partnerom Južnom Korejom, ali
prema tvrdnjama analitičara Pjongjang u poslijedengovskoj eri neće
moći računati na daljnju kinesku bezuvjetnu potporu.
Kina i S. Koreja su se rame uz rame borile protiv SAD-a i J. Koreje u
Korejskom ratu 1950.-1953. i kasnije su kao komunističke vojničke
države sa zajedničkom granicom održavale odnose koje su ocjenjivali
"bliskima kao što su bliske usnice i zubi".
Međutim pragmatična tržišna gspodarska politika koju je Kina
prihvatila sredinom 80-ih godina pod Dengovim vodstvom razmimoišla se
sa sjevernokorejskom tvrdokornom statičnom politikom, koja odnonda
neprestano iritira Peking jer S. Koreja prakticira politiku
samo-dostatnosti, a u potpunosti ovisi o kineskoj robi, koju dobiva
po niskim "prijateljskim" cijenama.
Smrt osnivača sjevernokorejske države Kim Il-sunga 1994. godine
uzdrmala je temelje međudržavnih odnosa, dok bi nakon Dengova odlaska
odnosi mogli postati još krhkiji, smatraju azijski politički
analitičari.
"Odnose između Kine i S. Koreje dobrima su održavali zajednički
osjećaji solidarnosti između starih revolucionara", izjavio je
profesor diplomacije na tokijskom sveučilištu Nozomu Akizuki.
Novi kineski čelnici, odgajani na Dengovom gospodarskom pragmatizmu
će vjerojatno s prezirom gledati na S. Koreju, čudnu, osiromašenu
državu, koja Kineze može podsjećati na njihovu gorku prošlost.
"Kineski predsjednik Jiang Zemin, koji je odlučio uspostaviti
diplomatske odnose s Južnom Korejom, očevidno ne voli previše njihove
sjeverne susjede", izjavio je jedan sjevernokorejski politički
analitičar.
"To međutim nužno ne znači da će Kina prestati pružati sve oblike
pomoći Sjevernoj Koreji, jer vjerojatno je ipak u njihovom interesu da
očuvaju snažan utjecaj na korejskom poluotoku", dodao je spomenuti
analitičar.
(Hina) dj mm
201347 MET feb 97
(Hina) dj mm