NATO U POTRAZI ZA STRATEGIJOM ODABIRA BUDUĆIH ČLANOVA

BRUXELLES, 21. veljače (Hina/AFP) - Postupak koji će omogućiti ulazak zemalja istočne Europe u NATO bit će vrlo teško odrediti, što je pokazao i sastanak 16 zemalja članica Saveza održan na tu temu u četvrtak u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. #L# Službeno će imena novoprimljenih istočnoeuropskih država biti određena na sastanku čelnika zemalja članica NATO-a u srpnju u Madridu, no odluka o njihovu izboru zapravo mora biti donijeta do tog sastanka. Diplomati kažu da je postupak "vrlo osjetljiv" jer odluku o izboru mora donijeti svih 16 zemalja članica, a ne samo najutjecajnije među njima, a uz to, ona mora biti potpuno "transparentna" i "jasna" zbog zemalja koje neće biti primljene. Nakon neslužbenog sastanka veleposlanika članica NATO-a, jedan je diplomat rekao kako "među 16 zemalja članica ne postoji suglasje o načinu odlučivanja o širenju (Saveza)". "Tjedni koji dolaze bit će teški i bit će potrebne mnoge rasprave i u samom NATO-u i između Saveza i zemalja članica", predviđa taj diplomat. Veleposlanici su "razmijenili mišljenja", ali "bez utvrđivanja procedure", rekao je jedan drugi diplomat, dodavši da je vrijednost te razmjene mišljenja u tome što je "pokrenula raspravu". Dosad su se u optjecaju pojavile dvije zamisli: - prema prvoj, "16+1" bi na proljeće u Bruxellesu održali niz sastanaka na razini veleposlanika sa svakom zemljom kandidatom za prijam u NATO. Tim prijedlogom, koji je u utorak iznijela američka državna tajnica Madeleine Albright, dvanaest zemalja kandidata dobija "posljednju priliku za iznošenje argumenata za svoju kandidaturu", objasnio je jedan diplomat. Tom bi verzijom NATO dobio mogućnost pokazati "kako odluka nije donijeta na brzinu i bez promišljanja" i da je taj postupak "transparentan", tvrdi taj diplomat. No, kako je rekao, loša strana te opcije je što diplomatskim izaslanstvima, ionako preopterećenima poslom, nameće novi niz sastanaka. - druga zamisao predviđa da glavni tajnik NATO-a Javier Solana posjeti svih 16 zemalja članica Saveza u razdoblju između idućeg redovnog polugodišnjeg sastanka njihovih ministara vanjskih poslova, predviđenog krajem svibnja u Portugalu, i sastanka na vrhu u Madridu u srpnju na kojem će biti objavljen službeni popis novih članica NATO-a. Na temelju saznanja o izboru svake zemlje članice Saveza, Solana bi mogao napraviti odabir zemalja oko kojih postoji koncenzus, nasuprot onima oko kojih nema punog suglasja, tvrde diplomatski izvori. Neka izaslanstva tom prijedlogu zamjeraju što će zemlje biti izabrane vrlo kasno. Kandidati za ulazak u članstvo NATO-a su sljedeće istočnoeuropske zemlje: Poljska, Češka i Mađarska, koje su, prema diplomatskim tvrdnjama, već dobile jamstva da će biti izabrane; Rumunjska i Slovenija, koje nemaju velikih izgleda te Slovačka, Litva, Letonija, Estonija, Albanija, Makedonija i Bugarska, koje su tek istakle kandidaturu. Veleposlanici su na sastanku spomenuli i druga pitanja poput onoga o tome kako će se odvijati pregovori o prijmu te kakav će biti status novih članica u razdoblju između srpnja, kad će biti primljene, i završetka postupka odobrenja njihovog pridruživanja NATO-u od strane parlamenata svih 16 zemalja članica Saveza. Madeleine Albright je predložila da se pregovori o prijamu završe do prosinca, kako bi se za dugotrajni postupak ratifikacije ostavilo najviše moguće vremena - do 1999. NATO ima za cilj da novoprimljene zemlje steknu punopravno članstvo prilikom proslave 50. obljetnice osnutka Saveza (4. travnja 1949.) Veleposlanici su razgovarali i o organizaciji sastanka na vrhu 8. i 9. srpnja, a Španjolska, domaćin summita, želi što prije saznati treba li se pripremati da ugosti samo 16 zemalja članica NATO-a ili i druge europske zemlje, među kojima i Rusiju, kao što to traže SAD i Francuska. Hina) dam fp 210450 MET feb 97