ZAGREB, 22. veljače (Hina) - "Državljanski status državljana bivše SFRJ nakon njezina raspada" - naziv je dvodnevne međunarodne konferencije koja je danas završila s radom u Zagrebu. Konferenciju, koja je održana pod visokim
pokroviteljstvom glavnog tajnika Vijeća Europe Daniela Tarchysa, organizirali su Hrvatski pravni centar, Institut otvoreno društvo i grad Osijek, a okupila je mnoge stručnjake i zainteresirane osobe, te predstavnike vladinih i nevladinih udruga iz zemalja sljednica SFRJ te drugih zemalja.
ZAGREB, 22. veljače (Hina) - "Državljanski status državljana bivše
SFRJ nakon njezina raspada" - naziv je dvodnevne međunarodne
konferencije koja je danas završila s radom u Zagrebu. Konferenciju,
koja je održana pod visokim pokroviteljstvom glavnog tajnika Vijeća
Europe Daniela Tarchysa, organizirali su Hrvatski pravni centar,
Institut otvoreno društvo i grad Osijek, a okupila je mnoge stručnjake
i zainteresirane osobe, te predstavnike vladinih i nevladinih udruga
iz zemalja sljednica SFRJ te drugih zemalja. #L#
Konferencija je drugog dana bila posvećena temi "Hrvatsko
državljanstvo i mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srijema, te predstojeći lokalni izbori na tom području".
Veleposlanik SAD-a Peter Galbraith uvodno se osvrnuo na značenje
stjecanja državljanstva, te istaknuo kako Sjedinjene Države podupiru
mirnu reintegraciju i mirovini sporazum koji neće integrirati samo
teritorij već i ljude. Značajno je da ljudi dobiju dokument o
državljanstvu, rekao je Galbraith napominjući da hrvatska Vlada čini
pozitivne pomake u tom smjeru. Ne dobiju li ljudi s tog područja
državljanstvo, to bi mogao biti ozbiljan razlog odgodi izbora, kaže
američki veleposlanik.
Galbraith ističe da isto pravo koje imaju hrvatski prognanici na
povratak moraju imati i Srbi koji su napustili svoje domove i naselili
se u Podunavlju ili izvan Hrvatske. Obveza je hrvatske Vlade da stvori
uvjete za sigurnost svih Srba koji žive u Hrvatskoj, te da nema
diskriminacije i da se osigura da svi građani budu na jednakopravnoj
osnovi, rekao je Galbraith. Dodao je da to Hrvatska može brzo
riješiti.
Zastupnik Zastupničkog doma Sabora Mato Arlović posebno je govorio o
jednakom tretmanu svih državljana, upozoravajući pritom na odstupanja
koja danas čini međnarodna zajednica. Temeljno načelo o povratku ljudi
na svoja prebivališta već se u početku ne poštuje jer se Srbima s
područja hrvatskog Podunavlja daje izbor - ili će ostati, ili će se
vratiti u svoje domove, a daje im se i politički izbor gdje će
glasovati, dok prognanici mogu glasovati samo gdje su sada. Zar to
nije diskriminacija drugih građana - Hrvata i Mađara s tog područja,
zapitao je Arlović i istaknuo da je 65.000 ljudi u Podunavlju već
dobilo domovnice, te da su procjene da će ih biti ukupno 80.000 do
120.000. Takvo rješenje, po Arlovićevu mišljenju, može izazvati
konfrontacije na moralnoj i interesnoj razini, jer nitko drugi u
Hrvatskoj nema prava koja imaju Srbi s tog područja. Tko ima pravo na
državljanstvo, to državljanstvo i treba dobiti, zaključio je Arlović.
Konferencija je raspravljala i o pravnom položaju osoba koje su
postale apatridi (stranci) zbog raspada bivše SFRJ i njihovim pravima
u nacionalnim zakonodavstvima država sljednica, te o međunarodnim
konvencijama o državljanstvu i nacionalnim državljanskim pravima
država sljednica bivše SFRJ.
Konferencija, kako je rečeno, imala je cilj preciznije odrediti i
procijeniti stvarne probleme u pravnom području državljanstva i
utvrditi osnove za njihovo koordinirano rješavanje.
(Hina) db gk
221540 MET feb 97
(Hina) db gk