HONG KONG/MANILA, 14. veljače (Hina) - Iako je mirovni proces na jugu zemlje posljednjih tjedana bio nekoliko puta ozbiljno ugrožen, većina Filipinaca vjeruje da je dugogodišnji sukob vladinih snaga s muslimanskim separatistima i
komunističkom gerilom stvar prošlosti. Mnogo više kontroverzi ovoga trenutka izaziva pitanje budućeg predsjednika.
HONG KONG/MANILA, 14. veljače (Hina) - Iako je mirovni proces na jugu
zemlje posljednjih tjedana bio nekoliko puta ozbiljno ugrožen,
većina Filipinaca vjeruje da je dugogodišnji sukob vladinih snaga s
muslimanskim separatistima i komunističkom gerilom stvar prošlosti.
Mnogo više kontroverzi ovoga trenutka izaziva pitanje budućeg
predsjednika. #L#
Nedavne dvotjedne borbe vladinih snaga i pobunjenika iz redova Fronte
islamskog oslobođenja Moro-a (MILF), vođene oko grada Buldona, bile su
najžešći sukob od sredine 80-tih. U borbama je sudjelovalo više od
1.000 vladinih vojnika i oko 400 pobunjenika. No, još dok su trajali
sukobi, obje strane izjavile su da se radi o incidentu koji neće
zaustaviti započete mirovne pregovore.
Slijedeće veliko iskušenje je bilo ubojstvo katoličkog biskupa
Benjamina de Jesusa u gradiću Jolo. Nastojeći umanjiti posljedice tog
ubojstva, policija uporno odbacuje sumnje da iza zločina stoji
fundamentalistička skupina Abu Sayyaf, tvrdeći da je motiv ubojstva
osveta bez ikakve političke pozadine. Visoki predstavnici obje crkve,
kao i predsjednik Ramos te Nur Misuari, guverner Autonomne muslimanske
oblasti Mindanao, bili su jednodušni u poruci da je potrebno sačuvati
mir i solidarnost.
Usporedo s time, nakon što je predsjednik Ramos odobrio puštanje iz
zatvora komunističkog prvaka Danila Borjala, vladini pregovarači i
predstavnici komunističke gerile su se dogovorili o nastavku mirovih
pregovora.
Kombinacijom kompromisne politike, vojnih akcija samo u krajnjoj
nuždi i brzim povlačenjem postrojbi čim to situacija dopušta,
ponuđenom amnestijom i stalno otvorenim vratima za pregovore kao i
zavidnim rezultatima u gospodarskoj obnovi zemlje, filipinski
predsjednik Ramos za sada vješto vodi svoju zemlju k trajnom miru.
Čak i njegovi protivnici priznaju da je bivši ministar obrane i
sadašnji predsjednik, general Fidel Ramos, uradio za Filipince više
nego bilo koji državnik posljednjih desetljeća. Kada je 1992.,
poslije Corazon Aquino, stupio na vlast, gospodarstvo je bilo u
rasulu, nestanci električne energije svakodnevni, a na jugu zemlje
bjesnio je separatistički rat. Ramos je ukinuo desetljećima stare
monopole, liberalizirao telekomunikacije, bankarstvo, osiguranje,
brodogradnju, naftu i elektro-energetsku industriju te privukao
strane ulagače. Električne energije danas ima dovoljno i za
industrijski boom. Državni proračun je uravnotežen. Godišnje se stvara
1.4 milijun novih radnih mjesta. Izvoz je u prošloj godini porastao za
18 posto, a godišnji gospodarski rast na sedam posto.
U rujnu prošle godine u Manili čuveni je gerilski vođa, čelnik Fronte
narodnog oslobođenja Moro-a (MNLF), Nur Misuari, potpisao dogovor kojim
je okončana 24-orogodišnja separatistička borba muslimana s otoka
Mindanao, dok je u studenome u Manili, pod Ramosovim predsjedanjem,
održan uspješan samit APEC-a (Asia-Pacific Economic Cooperation).
Ipak, mnogi Filipinci se boje da njihova zemlja može ponovo doći
na rub propasti. Ramosov šestogodišnji predsjednički mandat završava
1998., a filipinski ustav ne dopušta mogućnost reizbora. Predloženi
predsjednički kandidati ne ostavljaju dojam dovoljno upečatljivih
osobnosti. S izuzetkom jednoga. Trenutačno je, iza Ramosa,
najpopularniji političar sadašnji potpredsjednik, nekad vrlo popularan
filipinski glumac - Joseph Erap Estrada. Međutim, u visokim
političkim, crkvenim i poslovnim krugovima zemlje vlada mišljenje da
je Estrada posve nekompetentan, ali potencijalno opasan populist.
Ne čudi stoga što su Ramosove pristalice pokrenule kampanju kojom
traže održavanje plebiscita o ustavnim promjenama koje bi omogućile
Ramosu da kandidira po drugi put. Sam Ramos dugo je tvrdio da ne
razmišlja o produženju svoga predsjedničnog mandata. Međutim, sve
sumnje o njegovim stvarnim namjerama prije par dana su se raspršile.
Vladini dužnosnici po prvi su put, u susretu s predstavnicima oporbe,
i službeno predložili odgađanje izbora na 2001. godinu, s argumentom
da je Ramos jedini garant političke stabilnosti i održanja
gospodarskog rasta.
Međutim, u zemlji u kojoj mnogi još uvijek živo pamte 20-ogodišnju
Marcosovu diktaturu, mnogo je protivnika bilo kakve promjene ustava.
Uz to, dok Estrada drži vatrene govore protiv bogaćenja "Ramosovih
ljudi", vladu potresaju korupcijski skandali. Ramosovim pristalicama
ne ide u prilog ni loše predsjednikovo zdravlje. Šezdesetosmogodišnji
Ramos, strastveni pušač cigara, bio je nedavno podvrgnut operaciji
arterije na vratu, jer je postojala opasnost blokade dotoka krvi u
mozak. Ramosu, protestantu u zemlji s 88 posto katoličkog
stanovništva, nije osobito naklonjena ni utjecajna katolička crkva.
Kada je posljednji put posjetio Mindanao, dočekalo ga je oko 20.000
demonstranata, koji su, u ime osmomilijunske zajednice, nosili
transparente s natpisom "Ramos-izdajica".
(Hina) bla br
141242 MET feb 97
(Hina) bla br