PARIZ, 14. veljače (Hina/DPA) - Rasprava o povratku židovske imovine probuđuje u Francuskoj bolna sjećanja na suradnju s njemačkom okupacijskom silom za vrijeme Drugog svjetskog rata.
PARIZ, 14. veljače (Hina/DPA) - Rasprava o povratku židovske imovine
probuđuje u Francuskoj bolna sjećanja na suradnju s njemačkom
okupacijskom silom za vrijeme Drugog svjetskog rata. #L#
Još uvijek nije jasno u kojem opsegu je između 1940. i 1944. Židovima
u Francuskoj oduzeta i opljačkana imovina i koliko je plijena još u
posjedu francuske države ili općina. O tome bi do kraja godine posebno
povjerenstvo koju je osnovala vlada u Parizu trebala predočiti
činjenice.
Nove brojke spominje povjesničar David Douvette (Duvet): Oko 11.000
dućana ili industrijskih poduzeća svih veličina je konfiscirano ili
opljačkano, te oko 4.000 stanova, piše list "L'Evenement du jeudi"
(L'Evenman di žedi). Osim toga je više tisuća zaplijenjenih umjetnina
spremljeno u depoe francuskih muzeja. Dokumenti su nakon rata u
Francuskoj bili spremljeni pod ključem.
Francuske vlasti su prilikom progona i deportacije Židova igrale
nadaleko lošu ulogu, dok francuska javnost nije u to desetljećima
željela povjerovati.
Tako je nakon okupacije 1940. vlada u Vichyju (Viši) donijela cijeli
niz diskriminirajućih odredbi, koje su slijedile zloduh
nacionalističkih nirnberških rasnih zakona.
I pri deportaciji je samo 2.000 pripadnika Gestapoa u Francuskoj
moglo računati na pomoć tisuća Francuza. Za progon 13.000 Židova u
Winter-Radrennbahnu u Parizu su u srpnju 1942. naredbe dali Nijemci.
Židove je tada međutim izvelo 9.000 francuskih policajaca. Žrtve -
među kojima 4.000 djece - su deportirane. Mjesec dana kasnije je Vichy
čak deportirao Židove iz neokupiranih dijelova Francuske u Njemačku.
Na 53. godišnjicu događaja u Radrennbahnu je predsjednik Jacques
Chirac 1995. priznao sukrivnju Francuske. Još je njegov prethodnik
Francois Mitterrand - kao i svi predsjednici od Charlesa de Gaullea -
zanijekao odgovornost Francuske za zločin kolaboracije. Sam Mitterrand
je imao - kako je kasnije priznao - kontakte s Vichyjem, prije nego je
pristupio Pokretu otpora.
Još danas se u Francuskoj daje prednost progonu počinitelja zločina
pred obeštećenjem žrtava. Maurice Papon je na primjer između 1942. i
1944. bio glavni tajnik prefekture u Bordeauxu (Bordo) i sudjelovao je u
deportaciji 1.690 Židova iz departmana Gironde (Žirond).
Nakon rata to međutim nije smetalo njegovoj karijeri, te je od 1978.
do 1981. obnašao dužnost ministra financija. U jesen bi protiv njega
trebao započeti sudski postupak.
U listopadu 1996. je započela velika rasprava, nakon otkrića
novinarke Brigitte Vital-Durand (Brižit Vital-Diran), da su otete
židovske nekretnine još i danas u vlasništvu grada Pariza.
Gradonačelnik Jean Tiberi (Žan) je obećao ispitivanje oko 20
slučajeva, a planirana prodaja će biti zaustavljena. Te nekretnine se
uglavnom nalaze u četvrti Marais (Mare). Trebali bi se ispitati i
slučajevi u Lyonu i Bordeauxu.
Premijer Alain Juppe (Alen Žipe) je prilikom posjeta delegacije
židovskih institucija u Francuskoj (CRIF) najavio istrage širom
zemlje.
Njihov predsjedatelj Henri Hajdenberg je listu "Liberation" izjavio:
"Mi ne tražimo novac koji potječe iz prijevara. Želimo samo znati
činjenice zbog želje za istinom i sjećanja, kako bi se zaključio mir s
prošlošću."
(Hina) vch mm
141111 MET feb 97
(Hina) vch mm