ZA RAZVOJ MEDITERANA BRINU SE HRVATSKI STRUČNJACI

SPLIT, 22. veljače (Hina) - Kako će se razvijati zaljev Fuka u Egiptu? Hoće li se njegovi stanovnici baviti poljoprivredom, turizmom ili nekom drugom gospodarskom djelatnošću? Kako gospodariti u obalnoj zoni Izraela, Albanije, Malte, Libanona ili neke druge mediteranske zemlje na način da se u cijelosti zaštiti ta prastara kolijevka civilizacije, a istodobno omogući razvoj i prosperitet brojnih naroda koji naseljavaju zemlje Mediterana. Taj je odgovoran posao UN, preko svog Programa za okoliš (UNEP-a), odnosno Mediteranskog akcijskoga plana (MAP-a), povjerio hrvatskim stručnjacima u Centru za regionalne aktivnosti u Splitu koji se u okviru Programa prioritetnih akcija (PPA) brine o najvažnijem - upravljanju obalnim područjem Mediterana u cilju zaštite okoliša i održivoga razvoja. #L# Ravnatelj Centra za program prioritetnih akcija u Splitu dr. Petar Reić kaže da Centar doživljava puni procvat upravo posljednjih godina otkad je u njegovoj nadležnosti izrada projekata i planova za cjelokupno upravljanje obalnih područja Mediterana. Trenutačno, kaže Reić, projekte o cjelokupnom gospodarednju radimo za Jeruzalem u Izraelu, za zaljev Fuka u Egiptu, Albaniju, Tunis ..., dakle, znanstveno utvrđujemo, vodeći računa o svim segmentima, što je najisplativije i što najbolje uspijeva na tim područjima, uključujući i projekte o razvoju turizma, zapravo donosimo cjelokupnu strategiju globalnoga plana razvoja. Centar je stekao vrlo dobar ugled u svijetu i nizom ranije napravljenih projekata, kakvi su npr. projekti upravljanja sirijskom obalom, područjem Izmira u Turskoj, gospodarenja vodenim resursima otoka Malte, mediteranskim projektom zaštite od potreba, projektom za otok Rodos u Grčkoj, za Kaštelanski zaljev u Hrvatskoj itd. Sve te projekte, kaže ravnatelj hrvatskog Centra, radimo u suradnji prije svega s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institucijama. Devet hrvatskih znanstvenika sa statusom koordinatora u Centru, po potrebi angažiraju nekoga od oko 500 mediteranskih i svjetskih stručnjaka. Centar PPA u Hrvatskoj surađuje s gotovo svim agencijama UN-a, s FAO-om, UNDP-om, UNESCO-om, Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Svjetskom bankom, Europskom investicijskom bankom (EIB), vladama mediteranskih zemalja itd. Nakon Domovinskog rata, u kojem je Centar bio "na ledu", a neke su se zemlje energično zauzimale da ga "isele" iz Hrvatske, on je, ističe Reić, konačno dobio domaćinstvo i ostaje čvrsto u Hrvatskoj. Novim ustrojem Centar postaje hrvatska ustanova koja mora u okviru hrvatskih zakona raditi za međunarodnu zajednicu na Mediteranu. Centar financira međunarodna zajednica, ali u njegovu proračunu sudjeluje i Hrvatske s oko 150 tisuća dolara godišnje, što je pretežito vrijednost najma reprezentativnog prostora u povijesnom zdanju na Peristilu. Hrvatska je, kaže dr. Petar Reić, mala srednjoeuropska i mediteranska zemlja, pa ipak je danas njezin utjecaj na Mediteranu nekoliko puta veći od nekih europskih velesila koje uz to daju i velike novce za mediteranske projekte. To je rezultat prije svega rada i mara darovitih hrvatskih stručnjaka i znanstvenika koji su svojim radom u tom centru, ne samo podigli njegov ugled u svijetu, nego i afirmirali hrvatsku znanost i pridonijeli ugledu svoje domovine, kaže ravnatelj Centra za regionalnu aktivnost u Splitu dr. Petar Reić. (Hina) em gk 231153 MET feb 97