PAVLETIĆ U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić posjetio je danas Hrvatsko narodno kazalište i s njegovim čelnim djelatnicima razgovarao o radu te najvažnije hrvatske glumišne kuće. #L# Akademik Pavletić je podsjetio na vrijeme kad je obnašao dužnost ravnatelja Drame HNK od 1958. do 1960., napominjući da je tada stasao velik broj mladih glumaca, danas vodećih imena hrvatskoga glumišta. Kazao je da je to bilo vrijeme u kojemu se zalagao za afirmaciju komorne drame te da su se na ondašnjoj Komornoj pozornici prikazivala Krležina, Marinkovićeva, Budakova, Brechtova, Duremanttova i djela drugih pisaca. Ističući da se među čelništvom Hrvatskoga narodnog kazališta ne osjeća kao gost, već kao povratnik i kazališni čovjek, Pavletić je uz ostalo istaknuo da mu se čini kako u brojnim današnjim kazališnim komadima nije dostatno zastupljen čovjek u suvremenosti. Zbog toga, sugerirao je, kako bi se neka djela iz suvremene hrvatske proze mogla postaviti na scenu te da se dramskom predstavom najbolje može dočarati ljudska drama. Takvo kazalište može djelovati i duhovno obogaćivati sve slojeve kazališne publike, a to je i glavni cilj svakoga kazališnog izričaja. Osvrćući se na današnje prilike, Pavletić je naglasio kako kazališta imaju svu slobodu, nisu ograničena politikom kao u prošlim vremenima. Upravo zato od njih se očekuju što veći umjetnički dosezi. Kazališta su, dodao je, gotovo najvažniji čimbenici u kulturnom životu svake zemlje. Izrazio je zadovoljstvo da će takva stajališta sadržavati i novi zakon o kazalištu, po kojem teatar više neće biti skup činovnika, nego će se repertoarna politika sastavljati po pojedinim ansamblima, a u slučaju HNK-a to se odnosi na Dramu, Operu i Balet. Intendant HNK-a Georgij Paro je kazao da najvažnija kazališna kuća u Hrvatskoj još nije dostatno financirana od grada Zagreba i države te da velik dio novca još mora namicati sponzoriranjem i marketingom, što postaje sve teže. Izrazio je zadovoljstvo što HNK ima apsolutnu potporu publike, što je najbolji dokaz joj da kazalište mora omogućiti vrhunske vrijednosti. Maestro Vladimir Kranjčević uz ostalo je kazao da bez dobra zbora i orkestra ne može biti ni dobrih opernih predstava. Spomenut je i nedostatak termina jer se na istoj sceni prikazuju dramske, baletne i operne predstave, a jedna od većih teškoća je i pronalaženje još jednoga pogodnog prostora za izvođenje dramskih predstava. Sažimajući današnji razgovor, akademik Pavletić je naglasio da to kazalište zaslužuje veću pozornost, da se spozna njegova važnost danas kad je Zagreb postao hrvatskom metropolom i kad predstave posjećuje sve više stranaca. Po njegovim riječima i to je važan pokazatelj da Hrvatska pripada europskoj kulturi i civilizaciji. Uz intendanta Georgija Para i maestra Kranjčevića razgovoru su bili nazočni ravnatelj Drame Želimir Mesarić, ravnateljica Baleta Almira Osmanović, operna prvakinja Ruža Pospiš-Baldani, dramski prvak Vanja Drach i poslovna ravnateljica HNK-a Jasna Jakovljević. (Hina) ta dd 121445 MET feb 97