BEČ, 12. veljače (Hina) - Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Jadranko Crnić, koji je u višednevnom posjetu austrijskom Ustavnom sudu i bečkom Institutu za podunavlje i srednju Europu, razgovarao je u srijedu s bivšim
austrijskim vicekancelarom dr. Erhardom Busekom, čelnikom Instituta za podunavlje i srednju Europu.
BEČ, 12. veljače (Hina) - Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske
Jadranko Crnić, koji je u višednevnom posjetu austrijskom Ustavnom
sudu i bečkom Institutu za podunavlje i srednju Europu, razgovarao je
u srijedu s bivšim austrijskim vicekancelarom dr. Erhardom Busekom,
čelnikom Instituta za podunavlje i srednju Europu. #L#
Prema Crnićevim riječima, utvrđeno je da postoje mnogi zajednički
interesi i mogućnosti suradnje na konkretnim pitanjima, o čemu će biti
više riječi pri najavljenom posjetu dr. Buseka hrvatskom Ustavnom
sudu.
Predsjednik Crnić održao je u prostorijama austrijskog Ustavnog suda
predavanje "Ustavni sud Republike Hrvatske - prošlost, sadašnjost i
vizije".
Crnić je uglednike iz austrijskoga pravnog i diplomatskog života
obavijestio o djelovanju hrvatskog Ustavnog suda, nakon čega je
odgovarao na brojna pitanja iz prakse Suda i osobitostima primjene
Ustava u Republici Hrvatskoj.
U svojem se izlaganju Crnić osvrnuo na stoljećima dugu pravničku
tradiciju u Hrvatskoj i položaj Ustavnog suda u Hrvatskoj,
podsjećajući da je njegova temeljna zadaća nadzirati zakonodavnu,
izvršnu i sudbenu vlast. U tome se, istaknuo je, u Hrvatskoj koristilo
mnogim saznanjima iz drugih ustava i zakona o ustavnim sudovima drugih
zemalja, a poglavito iskustvima iz austrijskog i njemačkog ustavnog
suda.
Crnić je govorio i o konkretnim ovlastima hrvatskog Ustavnog suda,
upozoravajući na opasnost da "ocjena ustavnosti preko objektivne
političke granice pretvori Sud u natpolitičku instituciju", što, kako
je dodao, "sigurno nije namjera Ustava". Hrvatski Ustavni sud, kako je
rekao, bliži je načelu da "primjenjuje pravo, a ne kreira politiku".
Jedna od najznačajnijih ovlasti Ustavnog suda je zaštita ustavnih
sloboda i prava čovjeka i građanina putem instituta ustavne tužbe.
"Svatko može Ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu ako smatra da mu
je odlukom sudbene i upravne vlasti ili drugih tijela povrijeđeno neko
od Ustavom utvrđenih sloboda i prava", ustvrdio je Crnić i dodao da je
takva širina u zaštiti ljudskih prava dovela do neprekidnog
povećavanja broja ustavnih tužbi, od 27 u 1991. do više od tisuću u
prošloj godini.
Predsjednik Crnić sa suradnicima razgovarat će, kako je najavljeno, i
s predsjednikom austrijskog Upravnog suda dr. Clemensom Jablonerom.
(Hina) rd fp
121435 MET feb 97
(Hina) rd fp