PRISEGNUO ASLAN MASHADOV

GROZNI, 12. veljače (Hina/AFP/Reuter) - Čečenski vođa Aslan Mashadov prisegnuo je u srijedu u Groznom kao novi čečenski predsjednik obvezujući se da će očuvati neovisnost muslimanske republike Sjevernog Kavkaza, te tako ostvariti san za koji su se borili njegovi prethodnici i suvremenici. #L# "Prisežem da ću ojačati neovisnost Čečenske države, poštivati Ustav i zakone i braniti prava svih građana", rekao je Mashadov prisežući nad Kuranom. "Sada je dužnost svakog od nas da ostvari očekivanja naših predaka, naših heroja palih u Svetom ratu, o slobodnom životu u neovisnoj državi", kazao je novi predsjednik svojim suborcima i ruskim predstavnicima koji su se okupili na inauguraciji u glavnomu čečenskom gradu. Novi predsjednik, koji je zapovijedao čečenskim snagama tijekom 21-mjesečnog rata za neovisnost s ruskom vojskom, izabran je 27. siječnja s gotovo 65 posto glasova, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja je nadzirala izbora ocijenila ih je poštenim. Mashadov je na izborima pobijedio Zelimhana Jandarbijeva, koji je na mjestu čečenskog vođe naslijedio povijesnoga čečenskog zapovjednika Džohara Dudajeva. On je, kako je službeno objavljeno, poginuo 21. travnja prošle godine. Rusija nije dala nikakve službene podatke o ratnim žrtvama, ali deseci tisuća civila poginuli su u borbama, a stotine tisuća su izbjegle. Na svečanosti polaganja prisege, iza Mashadova su stajali zapovjednici čečenskih snaga. Uz njih je bio nazočan i predstavnik Rusije, šef ruskog Vijeća sigurnosti Ivan Ribkin, te bivši savjetnik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina za nacionalnu sigurnost Aleksandar Lebed. Upravo je on potpisao mirovni sporazum s Mashadovim u kolovozu prošle godine, kojim su se ruske snage obvezale povući iz te muslimanske republike. Međutim, u sporazumu je stajalo da se pitanje čečenske neovisnosti zamrzava u sljedećih pet godina. U ovom trenutku Čečeni traže potpunu neovisnost, ali Moskva, u strahu od sukoba koji bi mogli nastati ako i druge republike pokažu želju za odcjepljenjem, traži da Čečenija ostane dio Ruske Federacije. Njezino je stajalište da se o neovisnosti neće raspravljati sljedećih pet godina, kao što stoji u sporazumu. Čečenija je ruska regija gotovo 140 godina. Ona je priključena Ruskom Carstvu 1859., nakon gotovo pola stoljeća borbi s legendarnim imamom Šamilom na čelu. Deset godina kasnije Grozni je proglašen glavnim gradom. Tijekom Drugoga svjetskog rata sovjetski diktator Josip Visarjonovič Staljin deportirao je čečenski narod u stepe srednje Azije, optužujući ga za suradnju s nacističkom Njemačkom. Deseci tisuća ljudi tada su ubijeni. Tek je 1957. sovjetski vođa Nikita Hruščov dopustio deportiranim stanovnicima Čečenije da se vrate. Nakon što je u listopadu 1991. general Džohar Dudajev, nakon izbora koje je Moskva osporila, proglasio čečensku neovisnost, ruski predsjednik Boris Jeljcin proglasio je izvanredno stanje i poslao snage u Čečeniju. Međutim, nakon samo nekoliko sati one su se povukle. U jesen 1994. Jeljcin ističe da je Čečnija postala raj za teroriste, daje prikrivenu vojnu potporu oporbi, ali se ne odlučuje na vojnu akciju. Akciju pokreće u prosincu te godine, ali nailazi na žestok otpor. Nakon godinu dana, u kojoj je veći dio čečenskoga glavnog grada pretvoren u ruševine, otvaraju se mirovni pregovori, ali borbe i dalje traju. Tek u veljači prošle godine Jeljcin priznaje da je "akcija u Čečeniji možda bila pogreška". Lebed, tada na dužnosti savjetnika za nacionalnu sigurnost, potpisuje 31. kolovoza s Mashadovim mirovni sporazum. (Hina) maš fp 121323 MET feb 97