UMRO AKADEMIK DRAGOVAN ŠEPIĆ

ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Najstariji hrvatski historiograf akademik Dragovan Šepić umro je jučer u Zagrebu u 90. godini. #L# Dragovan Šepić rođen je 1907. u Buzetu. Klasičnu gimnaziju polazio je u Karlovcu i Zagrebu. Studirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i na Institutu međunarodnih znanosti u Parizu, a 1968. doktorirao je na zagrebečkom Fakultetu političkih znanosti s disertacijom "Italija i jugoslavensko pitanje 1914.-1918.". Od 1935. do 1947. bio je u diplomatskoj službi, uz ostalo i tajnik dr. Ivana Šubašića. Nakon toga je radio u saveznom Ministarstvu za nauku i kulturu i u Komisiji za kulturne veze s inozemstvom. Nakon toga počinje se baviti znanstvenim radom, a od 1953. do 1969. radi kao znanstveni savjetnik i voditelj Jadranskoga instituta HAZU u Rijeci, a od 1969. sve do umirovljenja 1978. bio je redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1986. Akademik Šepić stječe zrelost u doba sloma hrvatskih nadanja Istre, odnosno talijanske okupacije te mukotrpna prognaničkoga života. Već tada, 20-ih godina javlja se člancima, a prvu knjigu objavio je 1931. Iz hrvatske političke povijesti, što mu je bila glavna preokupacija, uz ostalo piše o kompleksnim pitanjima hrvatskoga narodnog preporoda, o talijanskim posezanjima za prekojadranskim zemljama. Znatan broj radova posvetio je Istri. Akademik Dragovan Šepić objavio je više stotina studija i članaka te 14 knjiga (samostalno ili u suradnji). Najvažnija su mu djela: "Supilo diplomat", "Pisma i memorandumi Frana Supila", "Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje 1914.-1918.", "Povijest hrvatskoga naroda 1860.-1914." (sa suradnicima), "Vlada Ivana Šubašića". Uz političku povijest akademik Šepić proučavao je i likovnu umjetnost i književnost, a iz toga područja autor je više studija i knjiga o stvaralaštvu Stojana Aralice, Antuna Motike, Zlatka Price i Otona Glihe. (Hina) ta gk 131311 MET feb 97