ZAGREB, 12. veljače (Hina) - Što očekuje Hrvatsku u njezinom
nastojanju da se uključi u Europsku uniju i NATO savez, analizira
u današnjem "Vjesniku" Vinka Drezga. Istaknuvši, pozivajući se na
bruxelleske izvore, kako će pregovori s EU-om najvjerojatnije početi
nakon provedenih lokalnih izbora, novinarka napominje: "U svjetlu
EU-ova "regionalnoga pristupa" kojim se Hrvatska, BiH i SRJ
doživljavaju kao cjelina, Zagreb će inzistirati na individualnom
pristupu državama nastalim iz bivše Jugoslavije. Drugim riječima,
umjesto načela spojenih posuda koje Bruxelles želi primijeniti u
regiji, hrvatska će se strana zalagati za to da pregovori s
Bruxellesom ne počnu u isto vrijeme kada i oni između EU-a i Beograda,
odnosno Sarajeva. Dakako, nastojat će i da sporazum o suradnji s EU-om
Zagreb nikako ne potpiše istodobno s BiH i SRJ.
Ovi su stavovi potpuno u skladu s propozicijama koje proizlaze iz
dokumenata o regionalnom pristupu. EU će, s druge strane, inzistirati
da neke pretpostavke budu identične za Hrvatsku, BiH i SRJ. Zahtijevat
će se ponajprije da sve tri zemlje međusobno surađuju na ekonomskom,
ali i na političkom planu. Dokud ta suradnja treba sezati, nije jasno
ni samim povjerenicima Europske komisije, a dokument o regionalnom
pristupu ne specificira područja buduće tješnje suradnje. Sigurno je
tek da će o stupnju suradnje među trima zemljama bivše Jugoslavije
ovisiti i suradnja svake zemlje pojedinačno s EU-om. U ovakvim
načelnim konceptima priličan manevarski prostor ostavljen je
pregovaračkim stranama. Drugim riječima, na hrvatskoj je diplomaciji
da u vlastitu korist razriješi famoznu bruxellesku "formulu regionalne
uvjetovanosti", napominje novinarka. Ocjenjuje kako Hrvatska u te
pregovore kreće "sa solidne osnove", te da će oni teći "puno brže nego
s BiH i SRJ". Smatra da će sporazum, kad se jednom potpiše, biti "bez
sumnje neka vrst remija između bruxelleskih uvjeta i zagrebačkih
zahtjeva", napomenuvši pritom kako je "protočnost ljudi, roba i
kapitala conditio sin qua non Europske unije".
Glede ulaska Hrvatske u NATO, Drezga piše kako je trenutačna ocjena
(glavni tajnik Solan) da je Hrvatska još u ratnoj zoni "i to ju
diskvalificira iz pregovora za učlanjenje", odnosno "dok god su
savezničke snage prisutne u regiji, od članstva nema ništa". Dalje
novinarka ističe: "U međuvremenu, dok se ne prevladaju te objektivne
prepreke formalnom prijamu kako u NATO, tako i u Partnerstvo za mir,
Hrvatska razvija druge oblike suradnje s NATO-om, odnosno sa SAD-om.
Usporedo sa školovanjem hrvatskih časnika na američkim vojnim
učilištima, čestim posjetima američkih vojnih stručnjaka Zagrebu,
nabavom američke vojne opreme, ali i restrukturiranjem zapovjednoga
lanca i uopće funkcioniranja hrvatskih vojnih snaga. Zagreb nastavlja
proces prilagođavanja natoovskim standardima.
Nakana je Zagreba da bude spreman za članstvo u NATO-u onoga trenutka
kada nestanu zapreke geostrateške prirode. Osim tehničkih standarda,
NATO od budućih članica zahtijeva i visoke standarde u pogledu
demokratskih institucija vlasti, pozitivnih ekonomskih pokazatelja,
nepostojanja ratne opasnosti te politički neovisnu vojsku. Iako je,
prema stručnim procjenama, Hrvatska u ovom trenutku bliža NATO-u od
mnogih sudionika Partnerstva za mir, na srpanjskom će se summitu
Saveza u Madridu, gotovo je sigurno, raspravljati o Češkoj, Mađarskoj
i Poljskoj, a vjerojatno je, i o Sloveniji", navodi na kraju
novinarka.
(Hina) dd
120056 MET feb 97
(Hina) dd