ŽENEVA, 25. veljače (Hina) - U sklopu priprema za predstojeće zasjedanje Konferencije UN o ljudskim pravima, čiji je početak zakazan za 10. ožujka, u utorak je u Ženevi objavljeno opsežno izvješće stručnjaka Radne grupe za nasilne
nestanke, dr. Manfreda Novaka, o tijeku tzv. "posebnog postupka glede nestalih osoba na tlu bivše Jugoslavije".
ŽENEVA, 25. veljače (Hina) - U sklopu priprema za predstojeće
zasjedanje Konferencije UN o ljudskim pravima, čiji je početak zakazan
za 10. ožujka, u utorak je u Ženevi objavljeno opsežno izvješće
stručnjaka Radne grupe za nasilne nestanke, dr. Manfreda Novaka, o
tijeku tzv. "posebnog postupka glede nestalih osoba na tlu bivše
Jugoslavije". #L#
Na početku svoga izvješća dr. Nowak ističe kako se istina o
strahovitim zločinima protiv čovječanstva počinjenih na tlu bivše
Jugoslavije između 1991-1995. više ne može skrivati.
"Teško je povjerovati da se točno 50 godina nakon nacističkog
Holocausta, u Europi može dogoditi još jedan genocid, kao rezultat
slične ideologije, utemeljene na nacionalizmu, rasnoj i vjerskoj
mržnji, te opsesijom stvaranja etnički čistih država", ističe se u
izvješću.
Iznose se podaci da je u tom razdoblju oko 200 tisuća ljudi izgubilo
živote, a 2 milijuna postalo izbjeglice ili prognanici. Konačno, na
teritoriju BiH i Republike Hrvatske, nestalima se smatra oko 25000
osoba.
Iako se u odnosu na broj mrtvih i izbjeglih taj broj ne čini velikim,
dr. Nowak naglašava da 25 tisuća nestalih čini polovicu ukupnog broja
nestalih osoba u više u 60 zemalja svijeta, što su ih službe UN
registrirale od 1980. godine.
Izvješčujući o stanju s nestalim osobama u Hrvatskoj, dr. Novak je
podsjetio na činjenicu kako je oko tri tisuće takvih slučajeva,
najvećim dijelom posljedica oružanog sukoba između hrvatskih snaga i
JNA, potpomognute paravojnim skupinama Arkanovih "Tigrova" i "Bijelih
orlova", u najranijoj fazi rata, od ožujka do konca 1991. godine. U
izvješću se navodi kako najveći dio nestalih hrvatskih osoba potječe
iz istočne Slavonije, i osobito, iz Vukovara i tamošnje bolnice,
odakle su ranjenici, u studenom 1991. izvedeni na silu, u nepoznatom
pravcu.
Podsjeća se, nadalje, kako je 1992. na Ovčari, u blizini Vukovara
pronađena masovna grobnica, odakle su 1996. izvađeni ostaci 200 osoba,
od kojih je - do sada - za njih 90, tijekom obdukcije izvršene u
Zagrebu, utvrđeno da pripadaju nasilno izvedenima i nestalim
ranjenicima iz vukovarske bolnice.
Izvjestitelj UN-a, zatim, navodi kako je tijekom 1995. i 1996.
hrvatskojj Vladi bio dostavljen popis od 2.973 nestale osobe srpske
nacionalnosti, koje su navodno nestale poslije akcija "Bljesak" i
"Oluja", u svibnju, odnosno, u kolovozu 1995.
Od ove skupine, nestalima se smatra velik dio od oko 1.300 Srba koji
su poslije akcije "Bljesak" prebačeni na ispitivanje sabirna mjesta u
Varaždinu, u Požegi i Bjelovaru. Također, nakon operacije "Oluja", dr.
Novak izvješćuje da su srpski muškarci bili odvajani od žena, djece i
staraca, te odvođeni u nepoznatom pravcu radi ispitivanja, a sada se
mnogi smatraju nestalima.
U nastavku izviješća ističe se kako je hrvatska vlada, odmah nakon
akcija "Bljesak" i "Oluja", na oslobođenim područjima počela otkapati
masovne grobnice, u kojima je do konca kolovoza 1996. pronađeno 553
tijela. S druge strane, prema srpskim izvorima, masovne grobnice
srpskih izbjeglica trebale bi se nalaziti u Spačvanskoj šumi, te
između Gline i Bosanskog Novoga, kod sela Gornji i Donji Žirovac.
U proteklom razdoblju, prema izvješću dr. Novaka, na rješavanju
problema nestalih osoba radile su i Komisije za zarobljene i nestale
osobe hrvatske Vlade i Komisije za humanitarna pitanja i nestale osobe
Vlade SRJ. U kolovozu 1996. jugoslavenska Komisija objavila je da u
njihovoj zemlji nema hrvatskih zarobljenika, te podnijela popis od
1.096 osoba ubijenih u Vukovaru 1991. od kojih je 755 bilo
identificirano, a 341 neidentificirano. S tog popisa bile su samo 93
osobe, čija su se imena nalazila i na popisu nestalih koje je
dostavila hrvatska Vladina komisija, dok su za ostale s popisa njihove
obitelji već znale da su mrtve.
Usprkos međuvladinom Sporazumu o normalizaciji odnosa, koji uključuje
i dogovor o ubrzavanju procesa rješavanja pitanja nestalih osoba, te
hitnoj razmjeni svih raspoloživih podataka, do konca 1996. godine nije
postignut značajniji napredak. Tako je, u studenom 1996. hrvatska
Vlada još uvijek tražila podatke za 2534 osobe, od kojih oko 1200 sa
vukovarsko-srijemskog područja. Hrvatska komisija, prema izvješću dr.
Novaka, opetovano optužuje JNA i beogradsku Vojno-medicinsku akademiju
da ne dozvoljava uvid u identifikacijske protokole za oko 1400
identificiranih i oko 350 neidentificiranih osoba. S druge strane,
jugoslavenska komisija traži podatke za oko tisuću osoba, ali, prema
njihovu tvrđenju, inzistira na samo malom broju osoba, nestalih u
Bosni i Hercegovini, s time da objavljivanje podataka o spomenutih
tisuću osoba, uvjetuje saznanjima o ovoj manjoj grupi nestalih Srba na
području BiH.
U svezi s tim, dr. Manfred Novak ističe kako jugoslavenska vlada nije
pristala riješiti ni jedan od 128 slučajeva nestalih osoba, za koje
je on, kao odgovorni stručnjak Ujedinjenih naroda, zatražio
rješavanje. Pri tome, vraćajući dostavljene dokumente dr. Novaku,
jugoslavenska vlada je naglasila kako ona, u pitanju nestalih osoba
"aktivno surađuje sa hrvatskom vladom".
(Hina) ab fp
251812 MET feb 97
(Hina) ab fp