SARAJEVO, 4. veljače (Hina) - Ratne prijetnje Radovana Karadžića, iznesene u interwievu grčkom listu "Elefteros tipos", uzburkala su duhove u Bosni i Hercegovini jer su se pojavile u vrijeme nedvojbene krize u provedbi daytonskoga
sporazuma.
SARAJEVO, 4. veljače (Hina) - Ratne prijetnje Radovana Karadžića,
iznesene u interwievu grčkom listu "Elefteros tipos", uzburkala su
duhove u Bosni i Hercegovini jer su se pojavile u vrijeme nedvojbene
krize u provedbi daytonskoga sporazuma. #L#
Napetosti su posebice pojačane medijskim i političkim pritiskom i u
Federaciji i u srpskom entitetu, cilj kojih je pripremiti javnost za
sva moguća rješenja statusa Brčkoga.
Karadžić je zapravo samo ponovio izrečene prijetnje visokih
dužnosnika Republike Srpske da će se za Brčko i ratovati ako to bude
potrebno, no njegovi komentari prouzročili su znatno jače reakcije.
Čak je i pomoćnik američkoga državnog tajnika John Kornblum tijekom
svoje upravo završene posredničke misije u BiH izjavi kako Karadžić
svoje prijetnje neće moći ostvariti i da su snage NATO-a u BiH
dostatno jamstvo za to. Kornblum je također tražio od Momčila
Krajišnika i Biljane Plavšić da se jasno ograde od Karadžićevih
tvrdnja, upozoravajući kako će inače i njih dvoje biti odgovorni za
kršenje sporazuma iz srpnja prošle godine o povlačenju bivšega vođe
bosanskih Srba iz javnoga života.
Isti dan paljanski radio i TV emitirali su Krajišnikovu izjavu u
kojoj je on Karadžićev interwiev proglasio "podmetnutim" u nakani da
"izazove strah i kaos". Pozivajući Srbe da "ne nasijedaju na takve
provokacije", Krajišnik je ustvrdio kako se vlast na Palama zauzima za
pravedno rješenje pitanja Brčkoga, što će jamčiti mir u Bosni.
Glasnogovornik Bildtova Ureda Colum Murphy potvrdio je danas da
postoje stanovite dvojbe glede autentičnosti Karadžićevih izjava. Po
neslužbenim tvrdnjama, dužnosnici na Palama taj su ispad pokušali
predočiti kao privatni razgovor, sadržaj kojega nije trebao dospjeti u
javnost.
Krajišnikova je ljutnja na grčke novinare, međutim, razumljiva jer se
međunarodna zajednica ponovno sučelila s možda najneugodnijim aspektom
provedbe daytonskoga sporazuma - uhićenjem ratnih zločinaca. Bildtov
je glasnogovornik Karadžićevo pojavljivanje opisao kao "veliku
pogrješku, koja će ga približiti danu kad će komentare moći davati
samo iz Den Haaga". "To je klasičan primjer kad politički dinosauri
pokušavaju spriječiti put prema reformama, demokraciji i miru", kaže
Murphy, priznajući kako Karadžićeve prijetnje, posebice snagama
SFOR-a, upućuju na slabosti politike koja ratne zločince ostavlja na
slobodi.
"Ako ih pustimo da slobodno šeću, oni će nas zasigurno i dalje
gnjaviti", kaže Bildtov glasnogovornik. Supredsjedatelj Ministarskoga
vijeća BiH Haris Silajdžić kaže kako su Karadžićevi ispadi pljuska
međunarodnoj zajednici, no dodaje, kako ga je i zaslužila. Rješenje
je, po Silajdžićevu sudu, hitna uspostava posebnih snaga koje bi
uhitile ratne zločince.
O uspostavi takvih snaga raspravlja se već dugo, ali neuspjelo, iako
su tu ideju otvoreno poduprli američki predsjednik Bill Clinton,
zapovjednik združenog stožera američke vojske general John
Shalikashvili pa i glavni tajnik NATO-a Javier Solana. Najveću
suzdržanost u ocjeni te ideje u Sarajevu je iskazao britanski ministar
obrane Michael Portillo, što ponovno upućuje na stare
europsko-američke dvojbe glede politike koju treba voditi u BiH.
Zemlje članice NATO-a, bez obzira na žustre verbalne reakcije, tek
moraju odlučiti hoće li se praviti kao da Karadžićeva izazova nije ni
bilo.
(Hina) rm gk
041344 MET feb 97
(Hina) rm gk