GS: VARAŽDINSKA BANKA POVEĆALA DOBIT

ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Varaždinska banka d.d. (VA-BA) prošle je godine ostvarila 48 posto veću dobit nego godine ranije, što je i 10 posto više od planiranog rezultata, kazala je rukovoditeljica Odjela analiza, plana i marketinga te banke Alica Koprek. Poslovodstvo banke predviđa kako će dividenda, kao i prošle godine, po osnivačkoj dionici iznositi 800 kuna, a po prioritetnoj 50 kuna, dok bi se ostatak dobiti usmjerio u bančine rezerve. #L# Bančin osnivački kapital iznosi 175 milijuna kuna, pri čemu se 160 milijuna kuna odnosi na 10 tisuća osnivačkih dionica nominalne vrijednosti 16 tisuća kuna tj. prvu emisiju, a 15 milijuna kuna na 30 tisuća prioritetnih dionica nominalne vrijednosti 500 kuna, odnosno drugu emisiju. Inače, tim se dionicama na Varaždinskom tržištu vrijednosnica trguje iznad nominalne vrijednosti. Posljednji se put dionicama prve emisije početkom veljače trgovalo po cijeni od 20 tisuća kuna, a dionicama druge emisije ovih dana po 960 kuna. Velik interes za kupnju bančinih dionica, čija cijena i dalje iskazuje trend rasta, izazvan je nakon što je Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) VA-BI odobrila kreditnu liniju od 20 milijuna njemačkih maraka i postala vlasnikom tisuću bančinih dionica. Inače, banka je u prošloj godini ostvarila 10 posto veće prihode nego 1995. godine, pri čemu 51,6 posto prihoda čine prihodi od kamata. U ostalim operativnim prihodima najveći udjel, 70 posto, zauzimaju prihodi od provizija i taksi, podaci su VA-BE. Ukupna ulaganja VA-BE u udjele u hrvatskim tvrtkama krajem prošle godine dosegnula su 9,3 milijuna kuna, od čega se 7,6 milijuna kuna odnosi na 55 posto udjela u tvrtku Lipa Novi Marof. Ta je investicija nastala konverzijom duga u pravo vlasništva nad dužnikom u financijskim teškoćama. U potpunom vlasništvu banke nalazi se i institucija za financijsko savjetovanje Moneta. Krajem prošle godine kunska štednja u banci dosegnula je 82,99 milijuna kuna, što je za 28,14 milijuna kuna više nego krajem 1995. godine. Nova devizna štednja dosegnula je 160,8 milijuna njemačkih maraka, što je povećanje od 77,69 milijuna maraka u odnosu na pretprošlu godinu. Istodobno, ukupni plasmani pravnim osobama krajem 1996. iznosili su 398,5 milijuna kuna ili 49 posto više nego 1995. Otprilike 70 posto plasmana bilo je kratkoročno, dok se ostatak odnosi na one s dospijećem preko jedne godine. Plasmani građanima, uglavnom u obliku gotovinskih, nenamjenskih i stambenih kredita, krajem prošle godine zabilježili su povećanje od 144 posto na 202,1 milijun kuna. Nastavak rasta domaće štednje te bolja mogućnost inozemnog zaduživanja mogla bi dovesti do povećanja ponude sve povoljnijih zajmova, s dužim rokovima otplate i nižim kamatama, ocijenila je Alica Koprek. (Hina) dš sab 261248 MET feb 97