INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA CNN-U

ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Američka televizijska postaja CNN objavila je u petak interview s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom o stanju u BiH, političkim prilikama u Hrvatskoj, hrvatskom stajalištu glede stanja u SRJ i drugim temama. #L# Odgovarajući na pitanje voditelja emisije Global View (Gloubal Vju) Ralpha Begleitera o tome koliko je Hrvatska privržena nastavku postojanja BiH kao nezavisne države, hrvatski je predsjednik odgovorio da je Hrvatska potpisala sporazum u Daytonu, nakon Washingtonskog sporazuma. "Kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, Hrvatska odlučno podržava njegovu primjenu i glede toga u cijelosti surađuje s međunarodnom zajednicom, kao i s vlastima u BiH. Naravno, postoje mnogi problemi da bi se ispunio taj sporazum u Bosni i Hercegovini", izjavio je predsjednik Tuđman. Na pitanje surađuje li Hrvatska s Haškim sudom za ratne zločine, što je jedan od problema koji se javljaju u primjeni Daytonskog sporazuma, hrvatski je predsjednik odgovorio: "Mislim da mogu reći kako jedino Hrvatska surađuje sasvim dobro, što ne mogu reći za druge strane." Predsjednik Tuđman je, pritom, odbacio pretpostavke da u Hrvatskoj borave osobe koje su počinile ratne zločine, ističući kako, koliko je poznato hrvatskim vlastima, u Hrvatskoj nema ni jednog ratnog zločinca. Odgovarajući na pitanje je li Hrvatska izručila ikoga od optuženih zločinaca Haškom tribunalu, on je odgovorio: "Naravno. Izručili smo generala Blaškića, i također smo uhitili jednoga od optuženih koji je sad pod nadležnošću hrvatskog sudstva". Osvrćući se na stanje u Mostaru i područjima BiH gdje živi mnogo Hrvata, voditelj Ralph Begleiter upitao je predsjednika Tuđmana je li privržen tome da taj dio BiH ostane bosanski ili hrvatski. Odgovarajući na to pitanje, hrvatski je predsjednik rekao: "Ovisi o rješenju cijele bosansko-hercegovačke krize. Mostar je područje gdje su vođene vrlo teške borbe između jugokomunističkih i srpskih agresora i Hrvata, a nakon toga između Hrvata i Muslimana. No, danas tamo imamo mir. Naravno, postoje ekstremisti na obje strane koji moraju biti eliminirani. Mislim da će u toj regiji također biti mir i nadam se da da će biti uspjeha u uspostavi kantonalnih i federalnih vlasti. Odgovarajući na pitanje o navodnim izvješćima kako se u zapadnom Mostaru Muslimane istjeruje iz njihovih domova, da se u zapadnom Mostaru i tom dijelu BiH i dalje vije hrvatska zastava i koristi hrvatska valuta, predsjednik Tuđman je ocijenio kako je riječ o jednostranim stajalištima. Prema njegovim riječima, "ima puno više problema od muslimanskih ekstremista nego od hrvatskih. Hrvatske zastave su normalne zastave za tu regiju, jer je to jedno od najčišćih hrvatskih područja". On je dodao kako do sada nema zajedničke zastave, a Hrvati u BiH su predložili zastavu koja bi bila prihvatljiva za obje strane. Što se tiče valute, rekao je hrvatski predsjednik, ona je predmet pregovora između triju strana. Odgovarajući na pitanje kako gleda na to što se godađa u Srbiji te na posljedice koje to može imati za Hrvatsku, predsjednik Tuđman je rekao: "Naravno da smo jako zainteresirani za to što se događa u Srbiji, ali to što se tamo događa, rekao bih, neće imati nikakav utjecaj na Hrvatsku. Hrvatska želi imati dobre odnose sa svim susjedima, uključujući i Srbiju. Međutim, dobrosusjedski odnosi ne znači prihvatiti da se bude gurnut u neke nove asocijacije sa Srbijom, zbog toga što smo mi orijentirani prema srednjoj Europi." Hrvatski je predsjednik istodobno istaknuo kako je "jako zanimljivo da su vođe demonstracija također i predvodnici ideja o velikoj Srbiji i čak velikosrpskoga imperijalizma. No to je stvar unutarnjih srbijanskih odnosa." Novinar CNN-a je zatim upitao da li bi se i u Hrvatskoj mogli zbiti slični događaji, jer je Hrvatska oporba, po nekim procjenama, čak jača od one u Srbiji. Predsjednik je odgovorio negativno, izjavivši kako Hrvatska ima stabilan demokratski poredak. "Usprkos ratu, jugokomunističkoj i srpskoj agresiji, u posljednjih šest godina imali smo tri puta izbore, za parlament i dva puta za predsjednika. Nema nikakve usporedbe između situacije u Hrvatskoj i Srbiji. Imamo stabilnu gospodarsku situaciju, stabilnu valutu i nema opasnosti za takvu situaciju u Hrvatskoj kakvu sada gledamo u Srbiji." Na pitanje da li bi odstupio s vlasti ako bi "kojim slučajem izgubio izbore", čije je održavanje predviđeno ove godine, predsjednik Tuđman je odgovorio: "Naravno. U to ne možete sumnjati. Ali nema izgleda da ja ili Hrvatska demokratska zajednica možemo izgubiti. Imamo podršku većine naroda, čak je i američka informativna agencija USIA napravila ispitivanje sa zaključkom da većinska stranka ima podršku 43 posto ljudi, a druge stranke dva ili tri puta manje. A čak i pristaše oporbenih stranaka danas podržavaju predsjednika." Voditelj CNN-a upitao je zatim, u vezi s reintegracijom istočne Slavonije, hoće li svim Srbima koji su nekada živjeli u tom području biti dopušteno da se vrate pod hrvatsku zastavu. Predsjednik Tuđman je odgovorio: "Mi smo se suglasili s mirnom reintergracijom istočne Slavonije i s tim da se mogu vratiti oni Srbi koji prihvaćaju hrvatsku državu. No, većina je dobrovoljno napustila Hrvatsku. Ali, imate primjere ne samo u sadašnjim groznim događajima u bivšoj Jugoslaviji, već također tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega, da se, nakon što se dogodi takav pokret naroda, ne mogu svi vratiti u bivše područje. No, mi jamčimo cjelokupnoj srpskoj populaciji sva ljudska i etnička prava na visokoj razini međunarodnih standarda." On je dodao kako to vrijedi za sve one koji prihvaćaju Hrvatsku kao svoju državu. Predsjednik Tuđman je, odgovarajući na iduće pitanje, opovrgnuo iznesenu tvrdnju kako je oslobođena hrvatska područja napustilo možda čak i 400 tisuća Srba. "Četristo tisuća Hrvata, ali ne samo Hrvata, nego i Mađara, Slovaka, Nijemaca, protjerano je jugokomunističkom i srpskom agresijom, i gotovo trećina hrvatskog teritorija je bila razrušena. Kad smo oslobodili Hrvatsku, hrvatska Vlada i ja osobno, pozivali smo Srbe da ostanu u tom području. No oni su otišli, i nije ih bilo 400.000, nego po prilici 150.000." Ispričavajući se zbog toga što mora postaviti "vrlo teško pitanje", novinar CNN-a Begleiter zamolio je predsjednika Tuđmana da kaže nešto o svojem zdravstvenom stanju. "Moje zdravstveno stanje je zadovoljavajuće i poboljšava se jako dobro", odgovorio je hrvatski predsjednik. "Tako, mogu obavljati ne samo svoje predsjedničke dužnosti bez teškoća, nego također uživam u svom redovitom igranju tenisa. Nakon ovoga susreta idem na teniski teren." Na traženje da komentira informaciju kako se navodno radi o neizlječivom karcinomu želuca, dr. Tuđman je odgovorio da se u toj informaciji radilo o preuveličavanju. "Je li ta informacija pogrešna?", upitao je novinar CNN-a. "Na neki način da", odgovorio je predsjednik Tuđman. Na upit imali li izgleda da i dalje bude predsjednik Hrvatske, dr. Tuđman je odgovorio: "Naravno da imam. Kao što sam rekao, obavljam sve svoje predsjedničke dužnosti, i ako pitate hoću li se kandidirati za još jedan predsjednički mandat, odgovor je - da." Novinar CNN-a upitao je na kraju predsjednika Tuđmana žali li zbog "načina na koji je usmjeravao događaje u početku rata", posebice u vezi s Vukovarom, te zbog nečeg "u postupanju hrvatskih vojnih snaga i drugih Hrvata tijekom tog rata". "Vidite, gospodine Begleiter, prije svega ponosam sam zbog svega, što smo hrvatski narod i ja, učinili da izađemo iz komunističkog jugoslavenskog režima u borbi za nezavisnost i hrvatsku demokraciju. Ne može se optuživati zbog hrvatskih postupaka u oslobađanju hrvatskog terotorija, ako se nema na umu što se dogodilo u početku, kad je jugokomunistička vojska i srbijanski agresor protjerao gotovo pola milijuna hrvatskih građana, kad je razrušio Vukovar i desetke drugih gradova. Naravno, među hrvatskim ljudima ima frustracija i takvih užasnih osjećaja koje je teško kontrolirati. Tijekom oslobađanja dogodili su se neki izolirani incidenti, no to nije bila politika, i ne samo da smo ih nastojali spriječiti, nego smo pokretali sudske postupke." "Morate imati na umu, da sam ja želio spriječiti bilo kakav sukob. Na početku demokratizacije predložio sam srbijanskoj i jugoslavenskoj vladi rješenje jugoslavenske krize na miran način, predlažući konfederaciju. No, oni to nisu prihvatili i počeli su s agresijom jugoslavenske komunističke vojske. Nakon toga su naoružali srpsko stanovništvo u Hrvatskoj i počeli sve te ratne užase u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Tako da općenito govoreći nema krivnje na hrvatskoj kao ni na bosanskoj strani", rekao je na kraju interviewa predsjednik Tuđman. (Hina) dh rb 312135 MET jan 97