BALKAN I DALJE OSTAJE NEPREDVIDIV I EKSPLOZIVAN

LONDON, 29. siječnja (Hina/Reuter) - Od Albanije do Bugarske, od Srbije do Grčke strasti su se razbuktale pokazujući ponovno svijetu da Balkan i dalje ostaje nepredvidiv i eksplozivan - unatoč tome što je prestao brutalni rat, ocjenjuje u komentaru najnovijih zbivanja Reuterov diplomatski urednik. #L# Dok je veći dio srednje i istočne Europe uspio očuvati stabilnost i usmjeriti se prema ekonomskoj i političkoj integraciji sa Zapadom, siromaštvo i politika izveli su na Balkanu na ulice stotine tisuća ljudi. Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, autokratski vođa kojega smatraju glavnim krivcem za raspad i rat na prostoru bivše Jugoslavije, suočen je s masovnim prosvjedima koje vodi glasna i sve sigurnija oporba. Albanija, nekoć staljinistička država, uzdrmana je nemirima i nasiljem nakon propasti brojnih javnih štedionica. Bugarska je, pak, zapala u ekonomsku i političku krizu, a tamošnji demonstranti sada zemlju pokušavaju osloboditi demokratski izabrane socijalističke vlade. Unatoč tome što je članica Europske unije, Grčka je i dalje u svađi sa svojim tradicionalnim rivalom - Turskom oko podijeljenog Cipra i drugih otoka. U BiH, poprištu najgorega ratnog sukoba u Europi nakon Drugog svjetskog rata, neprijateljstvo i nepovjerenje još su prisutni unatoč miru što su ga nametnule tisuće NATO-ovih vojnika u BiH. Iako je surovost toga rata šokirala svijet, ona je i neupućenima pokazala svu različitost balkanske regije kao i razlog zašto ona i dalje, na neki način, ostaje po strani. Obilježen gotovo nevjerojatno kompleksnom poviješću, punom nasilja, koja još živi na tom prostoru, Balkan je plodno tlo za nacionalističku, etničku i religijsku gorljivost kojom su se često koristili i tamošnji političari. Sve to teško mogu shvatiti neupućeni koji misle da su takve stvari već zaboravljene krajem 20. stoljeća, ocjenjuje Reuterov komentator, dodajući kako su zapadne zemlje ostale iznenađene silinom osjećaja koje je, primjerice, izazvalo pitanje imena i simbola u sporu između Makedonije i Grčke. Navodeći neke ključne povijesne događaje na Balkanu, poput velikih bitaka između Turaka i kršćana, podjelu Crkve (rimokatolici i pravoslavci), kao i nove granice koje su se ucrtavale nakon Prvog svjetskog rata i koje su stvorile nove probleme s manjinama, komentator zaključuje kako je hladnoratovska podijeljenost na relaciji Istok-Zapad samo prigušila postojeće napetosti. Propašću komunističke vladavine dugo suzbijane strasti ponovno su izbile na površinu, a veliki ekonomski problemi dodatno su opteretili situaciju. Dok su druge bivše komunističke zemlje, poput Poljske i Mađarske, izabrale svoj put na Zapad, neke balkanske zemlje - poput Bugarske i Rumunjske - zadržale su svoj vlastiti put sporo se okrećući reformama. Nemiri na Balkanu dodatno su zabrinuli strane ulagače glede ulaganja u regiju, koja je zbog lošeg ekonomskog i političkog upravljanja već bila po strani u odnosu na ostali dio istočne Europe, navodi u svojoj ekonomskoj analizi Reuter, pozivajući se na ocjene stručnjaka. Pišući o antivladinim prosvjedima koji već tjednima traju u Jugoslaviji i Bugarskoj, čija su gospodarstva u lošem stanju, te o tome kako je u najsiromašnijoj balkanskoj zemlji, Albaniji, upotrijebljena i vojska nakon nereda izazvanih propašću brojnih štedionica, Reuter prenosi upozorenja analitičara prema kojima bez radikalnih promjena neke od balkanskih zemalja teško mogu očekivati strane ulagače, kao što je to u ostalim zemljama bivšeg istočnog bloka koje su se okrenule tržišnoj ekonomiji i demokraciji. Navodeći ocjene stručnjaka prema kojima je ključni problem korupcija, zbog koje se često događa da dužnosnici više vode brigu o tome kako će iz postojeće ekonomije izvući nešto za sebe nego o tome kako će ona biti uspješnija, Reuter ističe komunističku prošlost koja dominantno određuje vladajuće stranke u Bugarskoj i SR Jugoslaviji te njihovo nepovjerenje u Zapad i tržišne reforme. Također se ocjenjuje da bi nemiri u Albaniji mogli potkopati napore na izgradnji gospodarstva. Veće nade u tom području potiče Rumunjska, ocjenjuje se, najavama svoje nove vlade na liberalizaciji gospodarstva. Unutar skupine zemalja nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije, čiji je istočni dio pripadao Balkanu, zemlje koje mnogi analitičari smatraju ozbiljnim kandidatima za siguran ekonomski rast i strana ulaganja su Slovenija i Hrvatska, zaključuje Reuter. (Hina) br dh 291326 MET jan 97