ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Hrvatska kreditna banka za obnovu (HBOR) odobrila je od svog osnutka, 1992. godine, do kraja 1996. godine, za različite namjene ukupno 16.417 kredita u ukupnom iznosu od 2,6 milijardi kuna. Samo tijekom
1996. odobrena su 5.483 kredita vrijedna 1,066 milijardi kuna, odnosno nešto manje od 50 posto ukupnih sredstava izdvojenih tijekom četiri godine, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Hrvatska kreditna banka za obnovu (HBOR)
odobrila je od svog osnutka, 1992. godine, do kraja 1996. godine, za
različite namjene ukupno 16.417 kredita u ukupnom iznosu od 2,6 milijardi
kuna. Samo tijekom 1996. odobrena su 5.483 kredita vrijedna 1,066 milijardi
kuna, odnosno nešto manje od 50 posto ukupnih sredstava izdvojenih tijekom
četiri godine, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu
predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. #L#
U obnovu, koja uključuje i obnovu kuća te poticanje poduzetništva,
ukupno je tijekom četiri godine odobreno 12.458 kredita u ukupnoj
vrijednosti 1,94 milijarde kuna. Za programe u turizmu odobreno je 105
kredita u vrijednosti 276 milijuna kuna, dok je za kreditiranje
poljoprivrede, financiranje prerađivača ribe te zapošljavanje razvojačenih
pripadnika HV-a odobreno 3.854 kredita u iznosu od 378 milijuna kuna,
izvjestio je Kovačev.
Naglasivši da je 1996. bila uspješna godina, u kojoj je potpisano pet
značajnih kredita s inozemnim poslovnim bankama i međunarodnim financijskim
institucijama, Kovačev je napomenuo da je i time 'razbijena fama' da je
HBOR državni fond koji plasira samo ta sredstva. Ujedno je kazao da je iz
proračuna u 1996. u temeljni kapital HBOR-a uplaćeno 228 milijuna kuna, od
prihoda od privatizacije stiglo je daljnjih 205 milijuna kuna, dok se od
naplate dospjelih potraživanja prihodovalo 220 milijuna kuna.
S njemačkom kreditnom bankom za obnovu HBOR je nedavno potpisao ugovor
o kreditu od 30 milijuna njemačkih maraka, s rokom otplate od 10 godina
uključujući i tri godine počeka, namijenjen nastavku primjene Programa
poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Značajno je da je godišnja
kamatna stopa smanjena s prvotnih 13 na 10 posto, kao i da je osim
stopostonim privatnim tvrtkama i obrtnicima, pristup dobivanju kredita
omogućen i tvrtkama koje su privatizirane iznad 51 posto.
Na upit o kreditima za turizam, koji su odobravani na 18 mjeseci iz
kreditnih linija austrijske Raiffeisen banke i njemačke Bayerische
Landesbank, Kovačev je kazao da je drugi obrok kredita reprogramiran
svim dužnicima. Od 100 milijuna DEM, otplaćeno je 20 milijuna DEM,
ostalo je reprogramirano do rujna ove godine, ali se istodobno radi na
prijevremenoj isplati kredita, u veljači za austrijsku banku, a u
travnju za njemačku banku. Također će se pokušati na međunarodnom
financijskom tržištu iznaći zamjenska sredstva koja bi bila na duži
vremenki rok, kazao je Kovačev.
Što se pak tiče uloge HBOR-a u poticanju izvoznika, Kovačev odgovara
da se u suradnji s Vladom, Ministarstvom gospodarstva i Narodnom bankom
Hrvatske izrađuje cjelokupan program i plan za pomoć izvoznicima. Sigurno
je da će se financirati izvoznici kapitalnih dobara, a program bi, najavio
je Kovačev, trebao biti gotov do kraja veljače.
(Hina) db do
291312 MET jan 97
(Hina) db do