ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Nuklearna elektrana Krško prošle je godine radila zadovoljavajuće i proizvela 4,6 milijardi kilovatsati električne energije, što je 7,6 posto više od plana, istaknuo je na današnjoj konferenciji za
novinare tehnički direktor NEK-a Predrag Širola. Obrazlažući hrvatska stajališta glede potpisanog ugovora uprave nuklearke s konzorcijem Siemens-Framatome o zamjeni parogeneratora, pomoćnik ministra gospodarstva Željko Lalić glavnim je problemom označio neriješene vlasničke odnose. Hrvatska strana predlaže ozbiljne razgovore za razrješenje pitanja vezanih za NE Krško, kazao je Lalić koji drži da će se pregovori ubrzo nastaviti i da će dovesti do međusobnog dogovora kakav je bio utvrđen u dosadašnjim neformalnim razgovorima.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Nuklearna elektrana Krško prošle je
godine radila zadovoljavajuće i proizvela 4,6 milijardi kilovatsati
električne energije, što je 7,6 posto više od plana, istaknuo je na
današnjoj konferenciji za novinare tehnički direktor NEK-a Predrag
Širola.
Obrazlažući hrvatska stajališta glede potpisanog ugovora uprave
nuklearke s konzorcijem Siemens-Framatome o zamjeni parogeneratora,
pomoćnik ministra gospodarstva Željko Lalić glavnim je problemom
označio neriješene vlasničke odnose. Hrvatska strana predlaže ozbiljne
razgovore za razrješenje pitanja vezanih za NE Krško, kazao je Lalić
koji drži da će se pregovori ubrzo nastaviti i da će dovesti do
međusobnog dogovora kakav je bio utvrđen u dosadašnjim neformalnim
razgovorima. #L#
"Mislim da zaoštravanja odnosa neće biti i da će nakon nekog vremena
doći do pomirenja interesa", kazao je Lalić. Podsjetio je pritom i na
prijedloge iz pisma hrvatskog ministra gospodarstva Davora Šterna
slovenskom kolegi Metodu Dragonji. Spomenuo je uz ostalo i prijedlog
da se i na slovenskoj stani, (gdje je vlasnik trenutno Ministarstvo
gospodarstva), kao vlasnik definira ELES (Elektroprivreda Slovenije).
U svezi ugovora o zamjeni parogeneratora, Lalić je podsjetio da je
on sklopljen bez učešća hrvatskih vlasnika, zbog čega je i traženo da
se obustave daljnje radnje po tom ugovoru do uspostave vlasničkih i
upravnih odnosa. Na izričit upit o financiranju parogeneratora s
hrvatske strane, Lalić je ponovio hrvatsko traženje da investicione
odluke idu na Poslovodni odbor, čija bi odluka onda bila obvezujuća,
uz prijedlog o izmjeni članova Poslovodnog odbora iz kojeg bi se
isključio menadžment nuklearke. "Ako se to ne dogodi HEP nema obvezu
plaćanja parogeneratora", rekao je Lalić.
Pojašnjavajući prijedlog o izmjeni članova Poslovodnog odbora, Lalić
je naveo kako ga danas čine četiri člana iz nuklearke te po četiri sa
hrvatske i slovenske strane, a predlaže se izmjena na način da u njemu
na paritetnoj osnovi budu predstavnici vlasnika, a da se u potpunosti
isključi menadžment NEK-a.
Napominjući da su i za upravu NEK-a problem nesređeni vlasnički
odnosi, Širola je istaknuo da je stav uprave bio da je nužna zamjena
parogeneratora. Osnovni dokumenti sa slovenske strane na osnovu kojih
se uprava rukovodila su strategija dobave energije (potvrđena u
slovenskom parlamentu početkom prošle godine) i potpora izražena na
nekim sjednicama Poslovodnog odbora. Nakon razmatranja ponuda o tome
su izvještena oba vlasnika, kazao je Širola.
Objašnjavajući tehničke karakteristike zamjene parogeneratora,
Širola je kazao da je osnovni cilj dizanje raspoloživosti
parogeneratora i same elektrane, jer će se smanjiti vrijeme i sadašnji
direktni troškovi korektivnih zahvata i inspekcije parogeneratora,
zbog čega bi se ta investicija isplatila u roku nekoliko godina.
Vrijednost potpisanog ugovora, istaknuo je uz ostalo Širola, je 45
milijuna njemačkih maraka, samo za izradu parogeneratora, a dogovoreno
je plaćanje iz vlastitih prihoda nuklearke. Za zamjenu je potrebno 75
milijuna DEM, dok je za daljnja dva planirana elementa modernizacije,
za analize i nabavu simulatora za obuku kadrova, potrebno još ukupno
48 milijuna DEM.
Odgovarajući na pitanja vezana za obveze hrvatske strane prema
NEK-u, Lalić je istaknuo da je u tijeku revizija bilance od 1986. do
1996. godine kako bi se utvrdila stvarna dugovanja u prošlosti, jer se
različitim obračunima došlo do različitih iznosa. Spomenuo je uz
ostalo da se Hrvatsku elektroprivredu tereti i za otplatu kredita koje
je slovenski vlasnik prenio na NEK iako je HEP svoj dio sam
otplaćivao, te ukazao na jednostranu odluku slovenske strane o
dekomisiji.
(Hina) bn ds
271553 MET jan 97
(Hina) bn ds