VENECIJA, 23. siječnja (Hina/AR) - Način na koji će Hrvatska isplatiti svoj dio duga prema talijanskim građanima koji su poslije Drugoga svjetskog rata ostavili nekretnine u Istri središnja je tema o kojoj su u četvrtak u Veneciji
razgovarala izaslanstva Italije, s povjerenikom za Osimske sporazume Vincenzom Mannom na čelu i Hrvatske, pod vodstvom pomoćnika ministra vanjskih poslova Hidajeta Biščevića.
VENECIJA, 23. siječnja (Hina/AR) - Način na koji će Hrvatska isplatiti
svoj dio duga prema talijanskim građanima koji su poslije Drugoga
svjetskog rata ostavili nekretnine u Istri središnja je tema o kojoj
su u četvrtak u Veneciji razgovarala izaslanstva Italije, s
povjerenikom za Osimske sporazume Vincenzom Mannom na čelu i Hrvatske,
pod vodstvom pomoćnika ministra vanjskih poslova Hidajeta Biščevića.
#L#
Po rimskom sporazumu iz 1983. koji su potpisale Italija i tadašnja
Jugoslavija trebalo je talijanskim optantima iz takozvane "zone B",
dijela Istre do Umaga, isplatiti oko 120 milijuna dolara odštete za
imovinu koju su tu ostavili. Dio je plaćen, a ostatak bi trebale
platiti Slovenija i Hrvatska kao nasljednice međunarodnih ugovora s
Italijom. Od nešto manje od 100 milijuna dolara, Hrvatska bi trebala
platiti oko 36 posto, koliko iznosi vrijednost nekretnina na njezinu
području, a Slovenija nešto više.
Hrvatska je predložila Italiji da se 50 posto isplati u gotovini, a
50 posto u dionicama hotela duž Jadrana. Premda je Italija inzistirala
da se bivšim vlasnicima vrate barem neke nekretnine, na kraju je
prihvatila hrvatsku formulu. Na sastanku u Veneciji dva izaslanstva
razmatraju tehničke detalje oko davanja dionica, zbog čega su u
hrvatskom izaslastvu i predstavnici zaduženi za pitanja privatizacije,
pomoćnica ministra za privatizaciju Marina Aimbuchler i potpredsjednik
Fonda za privatizaciju Stipe Hrkač.
Riječ je o iznosu od 17,6 milijuna dolara, koliko će Italiji biti
isplaćeno u dionicama hotela, a isto toliko u gotovu novcu. Hrvatska
strana odgovorila je na sastanku u Veneciji na stručno-tehnička
pitanja Talijana o kojim je hotelima riječ, koliko se u svakomu može
imati udjela, je li riječ o većinskom udjelu itd., nakon čega će
talijanski predstavnici razmotriti ponudu i na nju odgovoriti.
"Potrebno je što prije riješiti to pitanje kako ne bi opterećivalo
razvoj daljnih odnosa između dviju zemalja, a koji, posebno poslije
uspješnog posjeta talijanskog premijera Romana Prodija Zagrebu, imaju
široku perspektivu", izjavio je voditelj izaslanstva Biščević.
O sve intenzivnijim hrvatsko-talijanskim odnosima svjedoči i
najavljeni dolazak zamjenika ministra vanjskih poslova Hrvatske Ive
Sanadera 27. siječnja na razgovore u Rim. Glavna tema razgovora koje
će Sanader voditi u Rimu je uključivanje Hrvatske u trilateralu,
organizaciju Italije, Slovenije i Mađarske, koja treba učvrstiti
srednjoeuropske veze tih država, od prometnih do obrambenih.
(Hina) st br
231637 MET jan 97
(Hina) st br