SUVREMENA HRVATSKA KNJIŽEVNOST U BUGARSKOJ REVIJI

ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Već 17. godinu u Sofiji, metropoli Bugarske, izlazi književna revija "Panorama" koja se specijalizirala za međunarodnu književnost. Nedavno tiskani broj (za jesen 1996.) "Panorame" nosi naslov "Suvremena hrvatska književnost". Uz sadržaj broja se napominje da je on realiziran uz novčanu pomoć Gradskog poglavarstva Zagreba i suradnju mjesečnika Razreda za književnost HAZU Forum priopćeno je iz Razreda za književnost HAZU. #L# U prvom uvodnom članku, uredništvo objašnjava kako je zamislilo da tim brojem počne nova serija "Panorame" koja će, uz suradnju druge strane, predstavljati pojedine narode i njihove književnosti. "Hrvatski pisci prvi su se odazvali našem pozivu", piše uredništvo "Panorame" u drugom uvodniku pod naslovom "Naš hrvatski broj", spominjući kako su naši književnici odmah (krajem 1995.) pristupili sastavljanju pregleda hrvatske književnosti i traženju sponzora. Zatim se kaže da je projekt podržao i prof. dr. Ante Stamać, predsjednik Društva hrvatskih književnika, a realizacija je zamisli povjerena akademiku Slavku Mihaliću, predsjedniku Komisije za kulturne veze DHK. Spominje se da je ostvarenje zamisli pomogao i hrvatski veleposlanik u Sofiji i književni kritičar Neven Jurica. U uvodnom tekstu panorami hrvatske književnosti, pod naslovom "Književnost i sloboda" akademik Slavko Mihalić ponajviše piše o ulozi hrvatskog pisca u borbi za vlastiti jezik, povijesnom povezivanju dijelova domovine pod tuđinskom vlašću, otporu osvajačima, počevši s Marulićevom "Molitvom suprotiva Turkom". Zahvalio se zatim Mihalić bugarskim prevoditeljima i izdavačima što su samo godinu dana ranije preveli i objavili i poznatu Sanader - Stamaćevu antologiju hrvatske ratne lirike "U ovom strašnom času". U pregledu suvremene hrvatske književnosti u "Panorami" su objavljeni radovi 40-orice hrvatskih književnika. Od jedne do pet pjesama pojedinih pjesnika izabrao je nekoliko mjeseci prije smrti kritičar Hrvoje Pejaković (1960.-1996.). Navodimo autore kronološkim redom kako su i tiskani u "Panorami": Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Jure Kaštelan, Nikola Milićević, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Josip Pupačić, Milivoj Slaviček, Vlado Gotovac, Ivan Slamnig, Daniel Dragojević, Tonči Petrasov Marović, Zvonimir Mrkonjić, Josip Sever, Dubravko Horvatić, Nikica Petrak, Ante Stamać, Luko Paljetak, Sead Begović, Anka Žagar, Zvonko Maković, Branko Maleš i Delimir Rešicki. Veće i manje prozne cjeline izabrao je akademik Dubravko Jelčić. To su prozaici: Stjepan Mihalić, Petar Šegedin, Ranko Marinković, Ivan Raos, Matko Peić, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Antun Šoljan, Nedjeljko Fabrio i Pavao Pavličić. Od dramskih pisaca izabrao je akademik Nikola Batušić za ovu "Panoramu" : Radovana Ivšića, Ivicu Ivanca, Ivu Brešana, Slobodana Šnajdera, Miru Gavrana, Ladu Kaštelan i Asju Srnec-Todorović. U podnaslovu ovog panoramskog izbora, bez antologijskih ambicija, kaže se da je riječ o književnosti nastaloj između 1965.-1995. Među izabranim piscima ima ih više koji su se s uspjehom javljali djelima u više književnih vrsta, ali su ovdje zastupljeni samo u jednoj, za njih najznačajnijoj. O svim autorima navedene su biobibliografske bilješke. Prevoditelji s (naglašava se) hrvatskog jezika bijahu: Teodora Gančeva, Žela Georgieva, Ivan Kolarov, Aleksandra Liven, Sijka Račeva, Gančo Savov, Simeon Vladimirov i Tatjana Veličenova. S bugarske strane najzaslužniji za zamisao i realizaciju ovog projekta bijaše Gančo Savov, danas predsjednik Saveza bugarskih prevoditelja. On je ovaj broj "Panorame" upotpunio člancima o hrvatskoj književnosti u Bugarskoj, o hrvatskom humoru i satiri, s prijevodima Lea Držića, Fadila Hadžića i aforizmima te razgovorom s pjesnikom Dragutinom Tadijanovićem", navodi se u priopćenju Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. (Hina) ta do 221328 MET jan 97