ZAGREB, 19. siječnja (Hina)
ZAGREB - Usvajanjem završne izjave okončan je u nedjelju poslijepodne
u Zagrebu 5. okrugli stol o pravima novinara i medijskih ustanova
naslovljen "Postdaytonske iluzije i realnost tranzicije ka slobodi
tiska i podrživom razvoju medija". Na dvodnevnom skupu, kojega su
organizirali Međunarodna federacija novinara (IFJ) i Svjetsko
udruženje novinskih izdavača (FIEJ) te sponzorirali Vijeće Europe i
Institut "Otvoreno društvo", sudjelovalo je 150 novinara, urednika i
izdavača iz 19 zemalja, među kojima i iz svih država nastalih na
prostoru bivše Jugoslavije. Govoreći o izvješćivanju u hrvatskim
medijima nakon prvog dana skupa glavni tajnik IFJ Aidan White ocijenio
je kako je ono bilo nedostatno, a ponegdje i netočno. Sudionici skupa
u završnoj su izjavi ocijenili da tekućim mirovnim procesom nisu
riješeni ključni problemi slobode izražavanja u BiH, Hrvatskoj, SR
Jugoslaviji i Makedoniji te da međunarodna potpora ostaje ključni
čimbenik stvaranja medijskoga ozračja koje može stvarno služiti
razvoju demokratskog društva. Izraženo je mišljenje da međunarodni
standardi slobode izražavanja i novinarskog rada moraju biti temeljna
odrednica za pružanje takve potpore. Sudionici skupa pozivaju
međunarodnu zajednicu, odnosno zemlje uključene u davanje potpore
razvoju medija, da političku i gospodarsku podršku uvjetuju punim
poštivanjem ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja. Od vlasti
zemalja u regiji traži se da osiguraju slobodu kretanja i komunikacija
te uklone sve zapreke razvoju slobodnog medijskog tržišta. Strategija
pružanja pomoći medijima mora biti dugotrajna te uzimati u obzir
različite tržišne i profesionalne uvjete koji postoje u svakoj od
zemalja u regiji, navodi se, među ostalim, u zaključnome dokumentu.
BONN - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel podržao je u
nedjelju srbijansku oporbu primivši u Bonnu vođu koalicije Zajedno
Zorana Đinđića, te upozorivši srbijanskog predsjednika Slobodana
Miloševića da ne očekuje da međunarodna zajednica neće izvršiti
pritisak na njegovu autoritarnu vladu. "Međunarodna zajednica ima na
raspolaganju sredstva kojima može izvršiti pritisak", rekao je Kinkel
nakon sastanka s Đinđićem, utvrdivši da je očito da je u ovom trenutku
"taj pritisak neophodan". Međutim, njemački ministar naglasio je da ne
bi trebalo uvesti široki spektar sankcija jer bi one samo pogodile
stanovništvo. "Mislimo da će doći do eskalacije krize", rekao je nakon
razgovora Đinđić, upozorivši da koalicija Zajedno ne može biti
odgovorna za akcije pojedinih osoba ako vlada upotrijebi silu. "Mi
ćemo demonstrirati mirno - pokazali smo u posljednja dva mjeseca da se
toga možemo držati", dodao je, ali je istaknuo da "za drugu stranu ne
može preuzeti odgovornost". "Ne isključujemo mogućnost da vlada
upotrijebi silu", dodao je Đinđić.
BEOGRAD - Bivši potpredsjednk Republike Srpske Nikola Koljević koji je
u četvrtak pokušao samoubojstvo u svom uredu na Palama i dalje se u
nedjelju nalazi u komi i diše pomoću respiratora, javlja agencija
Reuter. Koljeviću (60) je u petak u VMA u Beogradu izvršena opracija
mozga nakon što je u tu ustanovu prebačen iz bolnice u Sokolcu.
Liječnici u ovom trenutku ne mogu dati prognoze o njegovim izgledima
za preživljavanje. Prema nekim izvorima koje navodi Reuter, Koljević
je ostavio kratku poruku svojoj obitelji u kojoj kaže da je "učinio
sve što je mogao za svoj narod".
LJUBLJANA - Mandatar za sastav nove slovenske vlade Janez Drnovšek do
sutra, očekuje odgovor svih parlamentarnih stranaka na svoju ponudu
kojom bi u njegovu budućem kabinetu svaka od njih imale barem po
jednog člana. Drnovšek je međutim već u petak pod utjecajem
predsjednika države Milana Kučana svoju prijašnju ponudu o "vladi
nacionalnog jedinstva" korigirao izjavom o tome kako Slovenija treba i
jaku parlamentarnu oporbu, pa je jasno da u novu vladu neće ući sve
stranke. Analitičari ocjenjuju da je za stabilnost buduće vlade bitan
uspjeh Drnovšeka da u svoj kabinet privuče jednu ili dvije stranek iz
bloka "Stranaka slovenskog proljeća", koje su dosad držale obećanje
biračima da će ostati zajedno ili u vladi ili u oporbi, makar je
njihovo jedinstvo oslabljeno nakon što su Drnovšekovi liberalni
demokrati (LDS) uspjeli na svoju stranu pridobiti 46. glas bivšeg
demokršćanina Cirila Pucka, što je osobito kompromitiralo njegovu
bivšu stranku.
JERUZALEM - Sjedinjene Države su tajno razriješile Izrael prešutne
obveze glede povrata Golana Siriji, koju je donijela prethodna
laburistička vlada, piše u nedjelju izraelski dnevni list Haaretz.
Prema pisanju tog lista državni tajnik u odlasku Warren Christopher je
18. rujna prenio tajno pismo izraleskom premijeru Benjaminu Netanyahu
u kojem ocijenjuje da je obveza "ništavna i bez vrijednosti" po
međunarodnom pravu. Načelni izraelsko-sirijskog sporazum o povratu
Golana u okviru mogućeg mirovnog sporazuma koji je postignut nakon
dugih pregovora u Washingtonu poznat je pod imenom "bez papira" jer
nikada nije potpisan.
BONN - Parlamentarni vođa kršćanskih demokrata, stranke njemačkog
kancelara Helmuta Kohla, u nedjelju je naveo imena osam mogućih
kancelarovih nasljednika, a već je ranije na taj popis uvrstio i sebe.
Wolfgang Schaeuble je u interviewu za Bild am Sontag naveo pet
ministara, dva premijera saveznih njemačkih država i jednog bivšeg
ministra mogućim kandidatima za dužnost kancelara. Kohl (66) uporno
odbija izjaviti hoće li se kandidirati na općim izborima koji se
trebaju održati sljedeće godine, a većina Kohlovih saveznika,
uključujući i Schaeublea, izrazila je nadu u Kohlovu novu kandidaturu.
Prema Schaeubleu, mogući kandidati su predsjednik vlade savezne države
Saske Kurt Biedenkopf, premijer savezne države Bavarske Edmund
Stoiber, ministar financija Theo Waigel, ministar obrane Volker Ruehe,
ministar unutarnjih poslova Manfred Kanther, ministar za obrazovanje i
istraživanje Juergen Ruettgers, ministar za izgradnju Klaus Toepfer i
bivši ministar unutarnjih poslova Rudolf Seiters.
HEBRON - Palestinski predsjednik Jaser Arafat je po dolasku u Hebron u
nedjelju uputio riječi pomirenja židovskim doseljenicima koji u tome
gradu na Zapadnoj obali žive s oko 100.000 Arapa. "Kažem doseljenicima
u Hebronu da ne želimo sukobe... Mi želimo pravedan mir", rekao je
Arafat pred mnoštvom od 60.000 oduševljenih Palestinaca koji su
pozdravili povlačenje izraelske vojske nakon tri desetljeća okupacije.
U Hebronu živi 400 židovskih doseljenika koji se protive
izraelsko-palestinskom sporazumu. "Sporazumom o Hebronu, potpisali smo
sada mir s cijelim izraelskim narodom", rekao je Arafat.
SOFIJA - Novi bugarski predsjednik Petar Stojanov prisegnuo je u
nedjelju pred parlamentom, te tom prigodom kazao da se izbori u
Bugarskoj moraju održati što je prije moguće. "Danas vam upućujem
poruku kojom vas želim uvjeriti da zemlja treba skore izbore i novi
socijalni ugovor", istaknuo je Stojanov, rekavši da će izbori
omogućiti da provedu bolne ali vitalne ekonomske reforme.
MOSKVA - Predsjednik Boris Jeljcin koji je od 8. siječnja
hospitaliziran zbog upale oba plućna krila, izaći će iz središnje
bolnice Kremlja u utorak, prema navodima moskovskog radija koji citira
jedan anonimni izvor. Jeljcin će nastaviti oporavak u jednoj od svojih
rezidencija na selu blizu Moskve, prema tom visokom izvoru.
SEUL - U nedjelju su izbili žestoki sukobi kada je policija ušla na
područje sveučilišta u Seulu kako bi spriječila studente da spale
slike predsjednika Kim Young-Sama. Studenti su bacali Molotovljeve
koktele na snage reda koji su uzvraćali bacanjem suzavca na
protestante na sveučilištu Hanyang na istoku Seula, javlja agencija
France presse. Studenti su se okupili tijekom poslijepodneva kako bi
izrazili podršku sindikatima u njihovom odbijanju novog zakona o radu
prihvaćenog 26. prosinca u parlamentu.
(Hina) sv sv
191618 MET jan 97
(Hina) sv sv