ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP O HRVATSKOMU SREDNJEM ŠKOLSTVU

ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - "Hrvatsko srednje školstvo jučer, danas, sutra" naziv je današnjega znanstveno-stručnog skupa u Nadbiskupskoj klasičnoj gimanziji na kojem je oko 300 nastavnika iz više hrvatskih županija sudjelovalo u raspravama o srednjoškolskom sustavu te o njegovim osnovnim problemima. Organizator skupa je Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora, a pokrovitelj je Sabor Republike Hrvatske i Ministarstvo prosvjete i športa. #L# Skup je otvorila ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić, koja je, pozdravivši nazočne, istaknula da će se takvim skupovima i susretima, prijedlozima stručnjaka i pojedinaca i dalje demokratizirati hrvatski školski sustav. Osnova dobre škole je materijalno stanje, ali to je i temeljni problem hrvatskog školstva, ocijenila je ministrica Vokić te istaknula kako vjeruje da "posljednja plaća prosvjetnih djelatnika pokazuje da se ide naprijed". O državnomu pedagoškom standardu za osnovno školstvo raspravljat će se na saborskoj sjednici u veljači, kazala je ministrica i dodala da je izrađen tekst javnih potreba za srednje školstvo, te da je u tijeku izrada temeljnog zakona o školstvu koji će objediniti osnovno i srednje školstvo. Radni dio prvog dijela skupa, posvećenog povijesti srednjeg školstva, otvorio je dr. Franjo Šanjek predavanjem o Katedraloj školi Augustina Kažotića u Zagrebu i počecima visokog školstva. O hrvatskomu srednjem školstvu u 17. i 18. stoljeću govorio je dr. Mijo Korade, a u 19. stoljeću dr. Agneza Szabo. Sestra Ancila Zrinščak osvrnula se na prosvjetnu djelatnost sestara milosrdnica u 19. i 20. stoljeću, a prof. Ivan Vavra na hrvatsko srednje školstvo za II. svjetskog rata. Dr. Vlado Pandžić govorio je o hrvatskom jeziku u srednjim školama u 19. i 20. stoljeću ističući da je u tom razdoblju bila prisutna stalna borba za hrvatski jezik. U drugom dijelu skupa bilo je riječi o teškoćama u srednjoškolskom sustavu i o mogućnostima njihova prevladavanja, a predloženo je i stvaranje informatičke mreže hrvatskog školstva, koja bi preko jednog centra povezala školstvo u domovini i dijaspori. Po riječima Vesne Munić iz Rijeke, prijedlog ustroja mreže hrvatskih srednjih škola utjecao bi na to da se izgubi kontinuitet riječkog školstva, a predstavnici Opatijske gimnazije misle da se gimnazije trebaju više baviti pitanjem "kako, a ne koliko obrazovati". Zauzeli su se za uvođenje novog predmeta pod nazivom duh hrvatske državnosti. U nastavku skupa bit će riječi o statusu struke, projektu EDUCA, planovima i programima u srednjim školama te o drugim pitanjima. (Hina) mb gk 181833 MET jan 97