SVIJET U 21 SATI

ZAGREB, 16. siječnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u četvrtak talijanskog premijera Romana Prodija, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. Predsjednik Tuđman je, podsjetivši da je tadašnji talijanski predsjednik Cossiga bio prvi strani predsjednik koji je posjetio samostalnu Hrvatsku, istaknuo važnost koju Hrvatska pridaje odnosima s Italijom, izražavajući uvjerenje da će još većem razvoju doprinijeti i ovaj posjet premijera Prodija. Kako Hrvatska cijelom svojom poviješću, osim razdoblja od Prvog svjetskog rata do osamostaljenja, kao i Italija, pripada srednjoj Europi i Sredozemlju, zainteresirana je za veću povezanost sa zemljama tog područja, rekao je hrvatski predsjednik, ističući važnu ulogu Italije u tom povezivanju. Prodi je izražavajući potporu ulasku Hrvatske u međudržavna tijela, rekao da Italija ne namjerava Hrvatsku gurati na Balkan. U razgovoru je izraženo zadovoljstvo podudarnošću gledišta glede još snažnijeg razvoja svekolikih odnosa, posebice zajedničkog sudjelovanja u konkretnim gospodarskim projektima. ZAGREB - Predsjednici vlada Hrvatske i Italije Zlatko Mateša i Romano Prodi ocijenili su u četvrtak u Zagrebu političke odnose dviju zemalja iznimno dobrima, obojica pridajući veliku važnost razvoju gospodarske suradnje. Dvojica su premijera nakon jednoipolsatnih službenih razgovora u Banskim dvorima istaknuli kako je najveći dio sastanka bio posvećen razvoju gospodarskih veza dviju zemalja na području energetike, ribarstva, cestogradnje i bankarstva. Premijer Mateša podsjetio je kako je prije točno pet godina prvi predsjednik države koji je došao u posjet nezavisnoj i suverenoj Hrvatskoj bio predsjednik Italije Francesco Cosiga. ZAGREB - Italija je trenutačno prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, a u budućnosti se očekuje jačanje talijanskih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, rekao je u četvrtak u Zagrebu hrvatski premijer Zlatko Mateša, obraćajući se talijanskim gospodarstvenicima. Italija je, prema Matešinim riječima, postala prvim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerom, s 2,5 milijardi dolara razmjene u oba smjera. Mateša je istaknuo kako je sad došlo vrijeme za uspostavljanje dubljih i dugotrajnijih gospodarskih veza između dviju zemalja, a da je uvjet za to povećanje talijanskih ulaganja. Premijer Mateša istaknuo je kako Hrvatska već sad unilateralno ispunjava uvjete iz Maastrichta predviđene za europsku monaternu uniju (EMU). Obraćajući se predstavnicima velikih talijanskih tvrtki i banaka koji su bili u pratnji talijanskog premijera Romana Prodija te hrvatskim gospodarstvenicima, premijer Zlatko Mateša rekao je kako je Hrvatska sigurna, financijski uređena zemlja, pogodna za ulaganja. ZAGREB - Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić primio je u četvrtak na večer u nadbiskupskim dvorima predsjednika talijanske vlade Romana Prodija koji je stigao u jednodnevni službeni posjet Republici Hrvatskoj. Nakon kraćeg razgovora s talijanskim premijerom, kardinal Kuharić je u izjavi za novinare istaknuo da je bilo riječi o vrijednostima za koje se zauzima Crkva. Kardinal je rekao kako se s talijanskim premijerom složio da se Crkva zauzima za liječenje moralnih i duhovnih rana koje je rat uzrokovao u ljudskim dušama i obiteljima. Dodao je da se crkva zauzima i za prava svake osobe. Opća politika ne samo Europe nego i svijeta trebala bi biti utemeljena na načelima pravde, istine, slobode, poštovanja ljudske osobe i obitelji, a ne na interesima u kojima stradaju slabi. Kardinal je naglasio da je talijanskom premijeru zahvalio i za svu pomoć koju je slao talijanski Caritas, njihove humanitarne organizacije i sama država u vrijeme rata u Hrvatskoj. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić razgovarao je u četvrtak u Zagrebu s banjolučkim biskupom dr. Franjom Komaricom, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske. Razgovoru su bili nazočni vikar banjolučke biskupije Miljenko Aničić i predsjednik Zajednice Hrvata sjeverozapadne Bosne inž. Vjekoslav Tripalo, dodaje se u priopćenju. Biskup Komarica je, upozorivši na težak položaj preostalih Hrvata u banjolučkoj biskupiji, podsjetio da još nije riješeno pitanje nestanka župnika banjolučke biskupije Tomislava Matanovića i Ratka Grgića, o čijoj se sudbini ništa ne zna, ističe se u priopćenju. BEČ - NATO pokušava uspostaviti stabilne i trajne odnose s Rusijom čim to bude moguće u interesu sigurnosti Europe i Rusije, izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Javier Solana novinarima u Beču. Solana nije naveo datum zaključivanja sporazuma između NATO-a i Moskve i odbio je iznijeti pojedinosti o njegovu sadržaju. Očekuje se da će glavni tajnik NATO-a posjetiti Moskvu 19. i 20. siječnja, kada počinju pregovori o "Povelji" koja bi trebala odrediti odnose između NATO-a i Rusije. Glavni tajnik NATO-a u četvrtak je stigao u jednodnevni službeni posjet Austriji, prvi posjet jednoga glavnog tajnika Saveza toj neutralnoj zemlji. Tijekom jutra sastao se s austrijskim ministrom vanjskih poslova Wolfgangom Schuesselom, s kojim je uglavnom razgovarao o jačanju Partnerstva za mir, organizacije čiji je član i Austrija. BEČ - Predsjedatelj Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) Niels Helveg Petersen u četvrtak je u Beču izjavio kako još nije sklopljen nikakav sporazum u pogledu glasovanja bosanskohercegovačkih izbjeglica na budućim općinskim izborima koji bi se trebali održati 1997. godine. U govoru pred članovima organizacije, danski ministar vanjskih poslova Petersen nije rekao kada bi trebali biti održani izbori koje bi trebao organizirati i nadzirati OESS. Bosanski Muslimani, Hrvati i Srbi, koji su uz predstavnike OESS-a zastupljeni u izbornom povjerenstvu, "moraju stvoriti potrebne političke uvjete za održavanje tih izbora". "Treba što skorije pronaći rješenje problema poput izbornih propisa, a posebice glasačkih prava izbjeglica i prognanika", kaže se u priopćenju. MOSKVA - Pismo koje je u utorak objavio jedan ukrajinski list, a prema kojem Rusija želi svrgavanje ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme, je "gruba krivotvorina", izjavio je u četvrtak ruski ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov. Taj tekst "nema nikakve veze s ruskom politikom", izjavio je ministar za agenciju Itar-Tass. "Odgovorne službe dviju zemalja ili samo ukrajinske trebaju slučaj podrobno istražiti, a rezultati moraju biti objavljeni", dodao je. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Genadij Udovenko koji je u četvrtak u Moskvi potpisao sporazum o slobodnom prometu stanovnika dviju zemalja izjavio je da to pismo "ni na koji način ne bi trebalo negativno utjecati na razvoj odnosa" dviju zemalja. STRASBOURG - Europski parlament je u četvrtak zatražio da Europsk komisija i zemalje članice zalede službene i trgovinske odnose s Jugoslavijom, dok ne bude ostvarena demokratizacija režima. U rezoluciji prihvaćenoj javnim glasovanjem, Parlament "odlučuje ne započeti raspravu o poboljšanju odnosa s Jugoslavijom" i "opominje da tamo ne treba slati nikakvu trgovinsku misiju, niti odobravati nikakve gospodarske olakšice dok ne budu usvojene konkretne mjere provođenja preporuka OESS-a za nastavak demokratizacije režima". Europoski zastupnici su tražili i da se u Beograd pošalje ministarska trojka koja će biti zadužena za kontaktiranje s oporbom. BUDIMPEŠTA - Francuska podupire mađarska nastojanja za članstvom u Europskoj uniji do 2000. godine i želju za brzim priključenjem NATO-u, izjavio je u četvrtak u parlamentu u Budimpešti francuski predsjednik Jacques Chirac, koji boravi u posjetu Mađarskoj. Predsjednik Chirac pozdravio je rezultate koje je Mađarska postigla u prošlih sedam godina u funkcioniranju demokratskih političkih institucija i tržišnog gospodarstva, na temelju kojeg je, prema njegovim riječima, sebi izborila mjesto u budućnosti Europe. U pogledu proširenja Europske unije odlučujuća će biti godina 1997., istaknuo je francuski predsjednik, uz zaključak kako i sama Europska unija mora biti ambicioznija i po svojem ustroju suvremenija. Francuska će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi se Mađarska zaista i priključila uniji 2000. godine, jer je Mađarska među prvim zemljama bivšega komunističkog sustava počela s reformama, još 1989. godine, pa zato treba biti među prvim zemljama s kojima će se početi pregovarati, rekao je Chirac. ZAGREB - Pedeset i šest osoba vratilo se u četvrtak iz SRJ u Hrvatsku u okviru 11. dobrovoljne repatrijacije pod okriljem Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice, priopćio je ured UNHCR-a u Zagrebu. Popis od 58 izbjeglica koji su se trebali vratiti odobrio je Ured za izbjeglice i prognanike RH, ali je dvoje ljudi, prema UNHCR-u, odustalo odmah na početku putovanja. Ukupni broj izbjeglica koji su se do sada iz SRJ vratili u Hrvatsku pod okriljem UNHCR-ove dobrovoljne repatrijacije s ovih 56 osoba ukupno iznosi 418. MOSKVA - Zdravlje ruskog predsjednika Borisa Jeljcina u četvrtak se "bitno stabiliziralo", priopćio je glasnogovornik Kremlja. Dodao je da predsjednik ima normalnu temperaturu, krvni tlak i ostale zdravstvene pokazatelje. "Rendgenski snimak pokazao je napredak u liječenju upale pluća", istaknuo je glasnogovornik, dodajući da je predsjednik "danas radio na dokumentima dva sata, posebno obrativši pozornost na pripremu govora što će ga držati pred ruskim parlamentom". Očekuje se da će Jeljcin do kraja tjedna ostati u moskovskoj bolnici u koju je zbog upale pluća primljen 8. siječnja. LONDON - Zastupnik vladajuće britanske Konzervativne stranke u nacionalnom parlamentu Iain Mills (Iain Mils) umro je u četvrtak, obznanila je novinska agencija Press Association (Pres Asosijejšn). Millsova smrt znači da je britanski premijer John Major izgubio većinu u parlamentu, u kojem sada konzervativci imaju 322, a oporba 323 zastupnika. Prema britanskom ustavu, parlamentarni izbori moraju se održati najkasnije do 22. svibnja, ali se može dogoditi da ih Major sazove i prije, poglavito ako će u glasovanjima u parlamentu trpjeti poraze. Britanski premijer je već prije dao naslutiti kako će izbore pokušati odgađati do krajnjeg roka, jer se nada će uspjeti poboljšati gospodarsko stanje u zemlji kako bi uvjerio birače da ponovno glasuju za konzervativce. PRAG - Komunistička partija Češke i Moravske u četvrtak je najavila organizaciju demonstracija tijekom posjeta njemačkog kancelara Helmuta Kohla Pragu 21. i 22. siječnja, u znak prosvjeda zbog potpisivanja deklaracije o njemačko-češkom pomirenju. Komunisti se protive toj deklaraciji koju su prošli mjesec parafirali šefovi češke i njemačke diplomacije Josef Zieleniec i Klaus Kinkel nakon pregovora koji su trajali više od godinu i pol dana, te pripremaju "anti-deklaraciju". Članovi Komunističke partije Češke napisali su peticiju koju je potpisalo nekoliko tisuća pristaša, a u njoj se osuđuje parafirana deklaracija. Komunisti smatraju da će rezultat potpisivanja deklaracije biti "jačanje njemačke dominacije nad Češkom Republikom". BONN - Njemačka vlada i parlamentarne stranke pozvale su u četvrtak srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da prizna pobjedu oporbe na općinskim izborima održanim u studenom prošle godine. Tijekom parlamentarne rasprave o stanju na Balkanu, sve su njemačke stranke izrazile simpatiju za oporbenu koaliciju "Zajedno", nakon što su im srbijanske vlasti poništile izbornu pobjedu u 14 od 18 većih gradova u Srbiji. Šef njemačke diplomacije Klaus Kinkel pohvalio je desetke tisuća osoba, koje već dva mjeseca mirno prosvjeduju i istaknuo da je jedan dio oporbenih rezultata, u Beogradu i Nišu, nedavno službeno priznat. "To sad mora biti i provedeno. Dosadašnje priznanje samo po sebi nije dovoljno, već se to mora dogoditi i u ostalim gradovima", rekao je Kinkel. ATENA - Rakete tipa S-300 što ih je od Rusije kupio Cipar "bit će postavljene kada se dovrši njihova proizvodnja", u četvrtak je izjavio ciparski predsjednik Glafkos Clerides, po dolasku u Atenu. "Nepostavljanje ruskih raketa S-300 na teritoriju ciparske republike ne dolazi u pitanje, one će biti postavljene kad bude dovršena njihova proizvodnja, kako je i predviđeno sporazumom što su ga potpisali ciparski i ruski predstavnici", 4. siječnja kazao je Clerides. Clerides će se u petak sastati s grčkim premijerom Costasom Simitisom, ministrom vanjskih poslova Teodorom Pangalosom i ministrom obrane Akisom Tsohatzopulosom. Za nedavnog posjeta turskome glavnom gradu dužnosnik američkog State Departmenta Carey Cavanaugh kazao je kako bi Washington mogao od ciparske vlade zatražiti poništenje kupovine ruskih raketa zemlja-zrak, ocijenivši ih opasnim za Ankaru. NEW DELHI - Indijsko zrakoplovstvo je u srijedu pokušalo oboriti bespilotni špijunski zrakoplov koji je letjeći iz susjednog Pakistana povrijedio indijski zračni prostor, priopćio je u četvrtak glasnogovornik ministarstva obrane Swagata Gosh. Gosh međutim nije znao je li je špijunski zrakoplov pogođen i izjavio je da djelatnici zrakoplovstva još traže olupinu. Indijsko ministarstvo vanjskih poslova je tim povodom pakistanskom veleposlanstvu u New delhiju uputilo službeni prosvjed. "Indija to smatra neprijateljskim činom i takvi upadi moraju odmah prestati", stoji u priopćenju indijskog ministarstva. Pakistan je opovrgao bilo kakav udjel u tom incidentu. MOSKVA - Ruski premijer Viktor Černomirdin doputovat će u službeni posjet SAD od 6. do 8. veljače na sastanak gospodarskog i znanstvenog odbora kojemu će supredsjedati zajedno s američkim potpredsjednikom Alom Goreom, javlja agencija Interfax. Černomirdin će se najvjerojatnije susresti s Alom Goreom i predsjednikom Billom Clintonom u Washingtonu, a mogao bi otputovati i u Chicago, priopćeno je iz ruskoga ministarstva za vanjsku trgovinu. Program njegova posjeta SAD još uvijek nije konačan. Iz Kremlja je priopćeno kako će se sastanak na vrhu između ruskoga predsjednika Jeljcina i američkog predsjednika Clintona održati najvjerojatnije u SAD u ožujku. (Hina) sv sv 162121 MET jan 97