ZASTUPNIČKI DOM ZAVRŠIO RASPRAVU O PODRUČJIMA ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA

OPĆINA ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Zaključujući cjelodnevnu raspravu o konačnom prijedlogu zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, na koji je stiglo oko 180 amandmana, Zastupnički je dom hrvatskog Sabora završio današnji, drugi dan rada 16. sjednice. Sjednica će biti nastavljena sutra, a popodne se očekuje i glasovanje o raspravljenim točkama dnevnoga reda. #L# Predloženi je zakon dobrim ocijenio dr. Franjo Gregurić (HDZ), koji pozdravlja i uspostavljanje većega broja općina i gradova jer je dosadašnja praksa, kako on kaže, pokazala da je to motivirajući i poticajni čimbenik za poboljšanje npr. zdravstvene zaštite, gospodarskog i kulturnog razvoja. Potporu većem broju manjih općina dao je i Janko Bobetko (HDZ) koji ipak napominje da je uz zakon trebalo obrazložiti dosadašnja iskustva i pokazatelje funkcioniranja županija, gradova i općina. Nasuprot takvim ocjenama, nekolicina je zastupnika oporbenih stranaka izrekla niz zamjerki na predloženi zakon, koji je Marinko Filipović (HSS) ocijenio voluntarističkim i "dijelom izbornog inženjeringa u korist vladajuće stranke". Po broju jedinica lokalne samouprave, ustvrdio je Filipović, prva smo država u Europi. On ističe da treba propisati bar minimalne uvjete za dobivanje statusa općine, te da treba dati odgovarajući sadržaj lokalnoj samoupravi. Sličan je prijedlog izrekla i Dragica Zgrebec (SDP) koja drži da bi trebalo provesti daljnju decentralizaciju, da bi područja jedinica lokalne samouprave i uprave trebalo urediti kao prirodne cjeline, te da treba uvažavati i volju građana. Po riječima Marka Miljevića (HSS), općinu koja nema ekonomsku osnovu nema potrebe ni osnivati. Nekoliko se zastupnika osvrnulo na predviđene promjene područja županija. Iako granice sadašnje Zadarsko-kninske županije treba mijenjati, Božidar Kalmeta (HDZ) ocjenjuje da predloženo Vladino rješenje ne može zadovoljiti Zadrane, jer se ta županija svodi u granice koje će "zaustaviti razvoj toga područja". Vladinu prijedlogu Zadarske županije, ističe Kalmeta, treba dodati dio južne Like. Na probleme Moslavine upozorio je Janko Bobetko koji je rekao da je "njegova izborna jedinica podijeljena između triju županija". S tim u vezi, Bobetko je podnio i amandman kojim predlaže ustroj nove moslavačko-slavonske županije. Taj je amandman, kojim bi se Sisačko-moslavačka županija razdvojila i formirala nova moslavačko-zapadnoslavonska županija, podupro i Dražen Budiša (HSLS) koji je Vladi poručio da dobro razmotri taj prijedlog. Zastupnici su iznijeli i niz prijedloga kojima bi status grada dobili, primjerice, Varaždinske Toplice i Lepoglava (dr. Franjo Gregurić i Ivan Rabuzin, obojica HDZ), Novi Marof (Ivan Rabuzin), Benkovac i Obrovac (Drago Krpina i Božidar Kalmeta), Dugo Selo (Ivica Gaži, HDZ), a poduprti su i u prvom dijelu rasprave iznijeti prijedlozi da status grada dobiju Mursko Središće, Garešnica, Grubišno Polje, Vrgorac, Vrlika i Vodice. Iznijeto je i niz prijedloga za osnivanje novih općina, te promjenu granica pojedinih općina i gradova, pa je tako, primjerice, Drago Krpina predložio da Jasenice ostanu posebna općina, da se općine Kistanje i Ervenik sjedine u jednu općinu, dok Dragica Zgrebec predlaže status općine za Strahoninec, a Marijan Milinović (HDZ) status općine predlaže za Runoviće i Zmijavce. U obrazloženju svojih prijedloga zastupnici su često posezali i za povijesnim razlozima, a vraćanje povijesnog naziva Poljička Općina, povijesnom naselju Poljica, predlaže Joško Kovač (HSS). Popodne se tek nekolicina zastupnika osvrnula na predložena rješenja za grad Zagreb i područje zagrebačkog prstena, pri čemu se Ivica Gaži (HDZ) priklanja nazivu Zagrebačka županija (umjesto prigorsko-turopoljska), a Ivan Gabelica (HČSP) nelogičnim ocjenjuje da središte te županije bude u Velikoj Gorici, kada neki iz tog prstena do Velike Gorice moraju proći kroz Zagreb. (Hina) bn/sšh vkn 161914 MET jan 97