ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Austrijska vlada nedavno je prihvatila ponudu najveće austrijske banke Bank Austria za preuzimanje druge austrijske banke po veličini Creditanstalt. Bank Austria je ponudila 17,2 milijarde austrijskih
šilinga, odnosno 861 šiling po dionici za kupovinu 70 posto državnog udjela u Creditanstaltu, što je 20 posto više od tržišne vrijednosti Creditanstaltovih dionica, objavio je poslovni dnevnik Financial Times.
ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - Austrijska vlada nedavno je prihvatila
ponudu najveće austrijske banke Bank Austria za preuzimanje druge
austrijske banke po veličini Creditanstalt. Bank Austria je ponudila
17,2 milijarde austrijskih šilinga, odnosno 861 šiling po dionici za
kupovinu 70 posto državnog udjela u Creditanstaltu, što je 20 posto
više od tržišne vrijednosti Creditanstaltovih dionica, objavio je
poslovni dnevnik Financial Times. #L#
Bečka zaklada AV-Z i Wiener Holding, koji zajedno kontroliraju više
od polovine dionica Bank Austrije, obvezali su se smanjiti svoj udjel
u toj banci na 25 posto, dok će, ukoliko tržišni uvjeti budu povoljni,
austrijska vlada u sljedećim godinama prodati svoj udjel od 19 posto.
Bank Austria također se obvezala ponuditi manjinskim vlasnicima
Creditanstalta otkup dijela njihovih dionica po najmanjoj cijeni od
722 šilinga po dionici, dok bi ostatak dionica mogli zamijeniti za
dionice Bank Austrije.
Po dogovoru, Creditanstalt će ostati zasebna cjelina još najmanje
pet godina, a analitičari smatraju kako baš zbog toga Bank Austria
neće moći u potpunosti iskoristiti učinke preuzimanja, kojim je
stvorena banka s imovinom vrijednom otprilike 1300 milijardi šilinga
i 18 tisuća uposlenih.
Zanimljivo je da Bank Austria, čija je ponuda za preuzimanje
Creditanstalta bila najveća i koja je istisnula iz igre konzorcij
predvođen talijanskim osiguravateljem EA Generalijem i Prvu austrijsku
štedionicu te zakladu austrijskog magnata Karla Wlascheka, prije šest
tjedana nije niti bila na popisu mogućih preuzimatelja.
Bank Austria je stvorena 1991. godine spajanjem Laenderbanke i
Zentralsparkasse, a odabir njezina imena odražavao je težnju da banka
postane vodećom austrijskom bankom, poput Deutsche Bank u Njemačkoj. U
pet godina poslovanja banka je uvećala imovinu 40 posto, a dobit za
dvije trećine te smanjila broj uposlenih za 10 posto na 8900.
Bank Austria i Creditanstalt zajedno kontroliraju otprilike četvrtinu
austrijskog bankarskog tržišta za poslovanje s građanstvom te obavljaju
više od 80 posto poslova s područja investicijskog bankarstva i
ostvaruju monopol pri financiranju vanjske trgovine. Nova će banka
tako biti pet puta veća od najvećeg nezavisnog konkurenta, Prve
austrijske štedionice.
Trenutačno ipak samo mali broj dionica Bank Austrije s pravom glasa
kotira na Bečkoj burzi, što je jedna od dvojbi koje muče njezine
dioničare. Ukoliko Bank Austria doista želi raskinuti veze s austrijskim
javnim sektorom, njezino će poslovodstvo morati uvjeriti neke bogate
strane banke, poput WestDeutsche Landesbank, koja već posjeduje 10
posto udjela u toj banci, na kupovinu dodatnih dionica ili će morati
dozvoliti kotaciju većeg broja dionica na tržištu.
Inače, direktor Bank Austrije Gerhard Randa predviđa kako će se
zarada po dionici te banke u sljedećih pet godina udvostručiti. No,
analitičari tvrde da, iako se Bank Austrija nastoji prikazati
bankom koja je bolje upravljana, razlika između načina i uspješnosti
upravljanja u te dvije banke nije toliko velika koliko se ističe.
Creditanstalt je banka s tradicijom starom 150 godina, a Bank Austrija
postoji tek pet godina.
(Hina) dš sbo
161113 MET jan 97
(Hina) dš sbo