ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Hrvatskoj će do žetve nedostajati pšenice pa će je trebati uvesti, procjena je stručnjaka Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Žitozajednice iznesena na današnjem sastanku ministra mr. Zlatka
Dominikovića s predstavnicima mlinsko-pekarske industrije, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Hrvatskoj će do žetve nedostajati pšenice
pa će je trebati uvesti, procjena je stručnjaka Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva i Žitozajednice iznesena na današnjem sastanku ministra mr.
Zlatka Dominikovića s predstavnicima mlinsko-pekarske industrije, priopćeno
je iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. #L#
Osim pokušaja ustanovljenja stvarnog stanja zaliha pšenice i procjene
ovogodišnje žetve, na sastanku je bilo govora o predstojećoj proljetnoj i
jesenskoj sjetvi te strukturi troškova proizvodnje brašna. Procjene
Ministarstva temeljene na izvješćima županijskih gospodarskih ureda i
vlastitih prosudbi o proizvodnji pšenice su između 950.000 i 1.100.000 tona.
Predstavnici Žitozajednice upozorili su na smanjenu uporabu sjemenskog
materijala i slabu prihranu koja može umanjiti prinos.
Ministar Dominiković zamolio je mlinare za pomoć u provedbi novog koncepta
agrara koji se ovih dana dovršava u Ministarstvu. Ministar je najavio izradbu
bilance potreba i ponude te zaštitnih cijena poljoprivrednih proizvoda koja
će biti temelj u provedbi agrarne politike. Temeljni je cilj od Hrvatske
učiniti izvoznicu hrane uz zadovoljenje vlastitih potreba, a to će jedino
biti moguće uz postojanje bilance koja će odražavati stvarno stanje i potrebe
države, rekao je mr. Dominiković najavljujući predstojeće razgovore s
bankarima gdje treba osigurati kapital za poljodjelce koji neće biti
opterećen kamatom višom od devet posto.
Planom proljetne i jesenske sjetve Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
namjerava ove godine zasijati znatno veće površine pšenice i kukuruza, ali i
industrijskog bilja. Uz odobravanje predstavnika mlinskopekarske industrije,
zajedničkom analizom strukture troškova u proizvodnji brašna zaključeno je da
smanjenjem ulaznih troškova, u prvome redu pojeftinjenjem kapitala
(smanjenjem kamata), povećanom proizvodnjom pšenice i boljim korištenjem
kapaciteta, moguće je dobiti brašno jeftinije 20-30 posto, stoji u
priopćenju.
(Hina) pp do
151616 MET jan 97
(Hina) pp do