RIJEKA, 15. siječnja (Hina) - U našem najvećem lučkom gradu industrijska proizvodnja konopa je najstarija djelatnost jer kontinuirano radi 236 godina. Datira iz davne 1764. godine, kada ju je u svojoj radionici započeo užar Nicolo
Crespi, koji se u Rijeku doselio iz Riminija.
RIJEKA, 15. siječnja (Hina) - U našem najvećem lučkom gradu
industrijska proizvodnja konopa je najstarija djelatnost jer
kontinuirano radi 236 godina. Datira iz davne 1764. godine, kada
ju je u svojoj radionici započeo užar Nicolo Crespi, koji se u
Rijeku doselio iz Riminija. #L#
Proizvodnju konopa nametnula je potreba jer je već sredinom 18.
stoljeća u Rijeci, koja je tada imala 4 tisuće stanovnika, bilo 30
brodova jedrenjaka, ukupne nosivosti 1.500 tona. Oni su za plovidbe
morima trebali mnogo konopa.
Kakvoća Crespijevih konopa nikada nije dolazila u pitanje. Carskim
dekretom od 1802. godine tvornica je kao jedina u struci dobila carske
privilegije za dobro poslovanje.
Krajem 19. stoljeća Crespijeve nasljednike zamjenjuje novi vlasnik
Giovanni Sirola. Modernizira proizvodnju tako dobro da je konopima
opskrbljivao austrougarsku flotu u Puli, Tvornicu torpeda u Rijeci i
sve veće ribarske i druge brodove. Od osnutka brodogradilišta u Rijeci
1906. godine do današnjega "Trećeg maja", Sirola je konopima i užarskim
proizvodima opskrbljivao i njihove brodove. Proizvodnja konopa u Rijeci
uvijek se spominjala kao primjerna, koja prati i slijedi razvoj
industrijske proizvodnje u svijetu. Sve veće potrebe brodara godinama
su uvjetovale povećanje proizvodnih kapaciteta, pa tvornica s vrlo
traženim proizvodima i dobrom prilagodljivošću tržištu do današnjih
dana nije imala osobitih problema. Iako su glavni čimbenik u proizvodnji
bili neškolovani ljudi, oni su dugogodišnjim radom stjecali iskustvo i
njime nadoknađivali neškolovanost.
Danas je pred riječkom proizvodnjom konopa nesigurna budućnost.
Prijeratna godišnja proizvodnja od 1200 tona gotovih proizvoda 5 puta
je smanjena, jer su stara istočna tržišta izgubljena, a nova nisu
osvojena. 137 djelatnika, pretežito žena, plaće prima s dva mjeseca
zakašnjenja na dva ili tri obroka po stotinjak kuna, nedostatnih za
život. U pretvorbi su mali dioničari upisali 24 posto dionica od
sveukupne vrijednosti poduzeća - 14 milijuna njemačkih maraka. Osim
sedmorice, svi su dioničari, zbog malih plaća, prestali otplaćivati
dionice.
Zbog teškoća u poslovanju dio poduzeća je prodan. Novcem bi se
zastarjeli tvornički strojevi trebali zamijeniti novima, poboljšati
održavanje postojećih strojeva i osigurati socijalnu pomoć višku
zaposlenih.
(Hina) šoš mp
151218 MET jan 97
(Hina) šoš mp